Romi čine dva procenta stanovništva Srbije

Katarina Đorđević

18. 04. 2025. 14:57

(Фото / Н. Марјановић)

U našoj zemlji živi 131.935 Roma, koji čine dva procenta od ukupnog broja stanovnika Srbije. Rezultati poslednjeg Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine govore da je više od dve trećine Roma skoncentrisano u južnoj i istočnoj Srbiji i Vojvodini. U regionu Beograda popisana je gotovo petina Roma u našoj zemlji, dok je u Šumadiji i zapadnoj Srbiji evidentirano 13 procenata od njihovog ukupnog broja u našoj zemlji, govore podaci iz upravo objavljene publikacije „Romi u popisima stanovništva Srbije – između statistike i demografske stvarnosti”, čiji je autor dr Aleksandar Knežević, profesor na Geografskom fakultetu u Beogradu.

„Regionalno posmatrano, najveći broj Roma (50.671) živi u regionu južne i istočne Srbije, pri čemu je u tri oblasti – Pčinjskoj (10.877), Jablaničkoj (10.542) i Nišavskoj (9.760) skoncentrisan najveći broj u svih devet oblasti ovog regiona. Posmatrano po opštinama i gradovima, Romi su najzastupljeniji u gradovima Leskovac (6.700), Niš (5.803) i Požarevac (4.045), u opštini Bujanovac (3.532), kao i u gradovima Vranje (2.664), Pirot (2.422) i Smederevo (2.317). Njihov prostorni razmeštaj u regionu Vojvodine karakteriše koncentracija u dve oblasti – Južnobačkoj (9.989) i Južnobanatskoj (8.421), u kojima je popisano 45 odsto ukupnog broja Roma u svih sedam oblasti ovog regiona”, naveo je Knežević.

Posmatrano po opštinama i gradovima, ukazuje on, najveća zastupljenost Roma u Vojvodini je u Subotici (3.432), Novom Sadu (3.321), Zrenjaninu (2.721), Pančevu (2.124), Vršcu (1.703), Kikindi (1.620), Kovinu (1.493), Rumi (1.376), Sremskoj Mitrovici (1.328) i Staroj Pazovi (1.253).

„Najniži udeo u ukupnom broju Roma u našoj zemlji registrovan je u regionu Šumadije i zapadne Srbije, a podaci govore da ih je najviše u četiri oblasti – Mačvanskoj (3.489), Kolubarskoj (3.288), Rasinskoj (2.725) i Pomoravskoj (2.401). Prema rezultatima poslednjeg popisa stanovništva, u ovom regionu Romi su najbrojniji u Kruševcu (2.063), Kragujevcu (1.444), Šapcu (1.296) i Valjevu (1.257), dok je u ostalim opštinama i gradovima njihov broj ispod hiljadu stanovnika. U glavnom gradu Srbije, Roma je najviše u gradskim naseljima Beograda, a u šest gradskih opština Beograda popisano je ukupno 4.024 Roma – na Vračaru ih je 108, na Zvezdari 1.590, na Novom Beogradu 1.598, Rakovici 514, Savskom vencu 138 i Starom gradu 76”, naveo je Knežević.

On ističe da je u odnosu na 2011. godinu zabeležen populacioni pad koji treba posmatrati iz različitih uglova – prirodnog priraštaja, koji je kod Roma još uvek pozitivan, iz ugla migracione komponente, čiji je statistički iskaz teško potvrditi na direktan način, ali i iz ugla koji je svojstven za romsku populaciju, a odnosi se na promenljivost iskaza o nacionalnoj pripadnosti u popisima stanovništva. Naime, podaci govore da je između dva popisa stanovništva broj Roma pao za 15.668 stanovnika, a vitalna statistika istovremeno beleži pozitivan prirodni priraštaj od početka 2012. do kraja 2022. godine. To znači da je u periodu između dva poslednja popisa stanovništva čak 36.865 Roma, odnosno gotovo četvrtina pripadnika ove nacionalne manjine „nestala” iz Srbije po osnovu iseljavanja, odnosno emigriranja u inostranstvo.

Knežević, koji se više od decenije bavi demografskim istraživanjima romske populacije, ističe da pripadnike ove nacionalne manjine karakterišu visoke vrednosti nataliteta i prirodnog priraštaja, niska prosečna starost i starost majke pri rođenju prvog deteta, visoka podudarnost između očekivanog i ostvarenog broja dece, značajno učešće u reprodukciji mladih žena iz optimalnog fertilnog kontingenta i visoke vrednosti stope ukupnog fertiliteta. Prema rezulatima popisa 2022. najviše vrednosti stopa nataliteta i prirodnog priraštaja zabeležene su u beogradskom regionu, najniže u regionu Vojvodine, a prosečan broj dece koje imaju Romkinje iznosio je 2,22, što predstavlja pad broja dece u odnosu na prethodne popise stanovništva – ovaj pad evidentiran je u svim regionima, a najviše u beogradskom.

„Rezultati poslednjeg popisa stanovništva govore da čak 45 odsto od ukupnog broja Roma u Srbiji nikada nije stupio u brak, a podaci o obrazovnom profilu ove populacije svedoče da je udeo pripadnika ove nacionalne manjine bez završene osnovne škole veći od trećine – čak 13,3 odsto Roma nema nikakvo obrazovanje. Četvrtina ima nepotpuno osnovno obrazovanje, 43 odsto završenu osnovnu školu, 18 odsto srednju školu, 0,4 odsto više obrazovanje, a 0,8 odsto visoko obrazovanje. Prema većini pokazatelja, obrazovanje Roma predstavlja začarani krug civilizacijskih normi i ekonomske nemoći ove etničke zajednice, iz čega proizilazi obrazovna struktura romske populacije kao statistički pokazatelj njihove obrazovne inferiornosti u odnosu na ostalo stanovništvo Srbije”, obrazlaže Knežević.

Više od polovine hrišćanske veroispovesti

Prema rezultatima poslednjeg popisa stanovništva, više od polovine Roma u našoj zemlji je nezaposleno, pri čemu je udeo nezaposlenih žena primetno viši i iznosi 58 odsto, dok je udeo nezaposlenih muškaraca iznosio 48 procenata. Podaci o veroispovesti govore da je 57 odsto Roma hrišćanske, četvrtina islamske veroispovesti, dok se po tri procenta Roma izjašnjava kao katolici i protestanti. Romi hrišćanske veroispovesti najzastupljeniji su u Vojvodini i u južnoj i istočnoj Srbiji, dok su najmanje zastupljeni u Beogradu. Najveća koncentracija katoličkih i pravoslavnih Roma u Srbiji zabeležena je u Vojvodini, dok je 90 odsto Roma protestantske veroispovesti skoncentrisano u južnoj i istočnoj Srbiji. Prema rezultatima popisa iz 2022. godine oko tri četvrtine Roma islamske veroispovesti popisano je u beogradskom regionu i u južnoj i istočnoj Srbiji, a njihov najniži udeo je zabeležen u regionu Šumadije i zapadnoj Srbiji. Među Romima čiji je maternji jezik romski, najzastupljeniji su pripadnici pravoslavne, islamske i protestantske veroispovesti. Kod Roma pravoslavne veroispovesti najzastupljeniji je srpski maternji jezik, dok je kod Roma islamske veroispovesti najzastupljeniji romski maternji jezik.