Crna Gora pamti žrtve Jasenovca i nacističkih logora

Novica Đurić

25. 04. 2025. 18:24

Са академије сећања на жртве нацистичких логора (Фото: Скупштина Црне Горе/И. Шљиванчанин)

Od našeg dopisnika

Podgorica – Osam decenija je trebalo Crnoj Gori da se zvanično seti žrtava u Jasenovcu, Mauthauzenu i Dahauu, a time i svojih građana koji su stradali u tim najsvirepijim kazamatima u istoriji čovečanstva. Predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić upriličio je Akademiju povodom Dana sećanja na žrtve logora Jasenovac, Mauthauzen i Dahau, shodno Rezoluciji koju je usvojila Skupština Crne Gore, i odao poštu nevinim stradalnicima čiji su životi ugašeni u najmračnijim vremenima zajedničke istorije.

 Mitropolit crnogorsko-primorski g. Joanikije tom prilikom poručio je da je Jasenovac, kao stravično mučilište i logor smrti, zbirno ime za sva stradanja na području Kraljevine Jugoslavije tokom okupacije – Srba, Jevreja, Roma i ostalih pravdoljubivih ljudi. Prvo zvanično „sećanje” dogodilo se prošle godine, kada je na predlog lidera Nove srpske demokratije i predsednika Skupštine Crne Gore, parlament usvojio Deklaraciju o genocidu u tim kazamatima smrti, zbog čega je zvanični Zagreb izrazio nezadovoljstvo i svoje neslaganje preneo Savetu Evrope, stopirajući dalji napredak Crne Gore ka evropskoj porodici naroda.

 I manjinske partije bile su protiv te Rezolucije, ali su zato uspele da u parlamentu dvaput izglasaju deklaraciju o osudi zločina (genocida) u Srebrenici, što nikome nije smetalo – a ponajmanje ih je interesovalo da li treba osuditi zločine počinjene nad srpskim narodom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

 „Jasenovac – najveće stratište na prostoru nekadašnje Jugoslavije, zločinački logor u kome su živote izgubili Srbi, Jevreji, Romi i brojni drugi narodi, uključujući Hrvate antifašiste koji su odbili da budu deo ustaškog mraka – stoji kao bolno svedočanstvo o dubini ljudskog zla“, poručio je Mandić.

 Podsetimo da je Mandić prilikom nedavne zvanične posete Izraelu imao čast da se sastane sa Efraimom Zurofom, poslednjim živim lovcem na naciste i čovekom koji je svojim predanim radom priveo pravdi Dinka Šakića, zloglasnog zapovednika Jasenovca.

Tim povodom izjavio je: „Zadovoljstvo mi je što će Zurof veoma brzo posetiti Crnu Goru, i da ćemo tom prilikom odati poštu i komunisti dr Milu Boškoviću, našem Baraninu, koji je bio prva žrtva iz naše zemlje u pomenutom logoru, kao i stotinama oficira i intelektualaca, pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini iz Crne Gore, koji su 21. na 22. april 1945. zverski poklani u ovom logoru.“

 Za poštovanje je i stav predsednice Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, Nine Ofner Bokan: „Kao Jevrejka, ne mogu da prihvatim selektivno sećanje. Kao predsednica Jevrejske zajednice Crne Gore, verujem da nijedna žrtva ne sme biti zanemarena. Zatvaranje očiju i ravnodušnost pred tuđom patnjom je kukavičluk. Patnja nema nacionalnost. Nepravda ne poznaje etničke i verske granice. A savest mora biti univerzalna za sve. Svi smo dužni da se prvo pogledamo u ogledalo i očistimo svoje dvorište kako bismo imali moralni legitimitet da optužimo nekog drugog. Zato ovo što govorimo nije da bismo optuživali i delili se, već da bismo sećali, pozvali na buđenje savesti i na pomirenje.“

Izvršni direktor Centra za afirmaciju RE populacije Nardi Ahmetović kaže da romske „žrtve ne pripadaju samo romskoj zajednici i da zato sećanje na njih mora biti zajedničko – jednako snažno kao i sećanje na sve druge žrtve fašizma“.