„Budenbrokovi" kao događaj
Брелерови Буденброкови
„Svetska premijera” nove filmske verzije čuvenih „Budenbrokovih”, održana u utorak veče u Esenu, „izrežirana” je zaista kao prvorazredan događaj nacionalnih razmera. Sve je, naime, učinjeno da filmska saga „Budenbrokovi” reditelja Hajnriha Brelera o propadanju trgovačke i konzulske porodice iz Libeka, pravljena po istoimenom romanu – prvencu (1901) Tomasa Mana, koji je čuvenom piscu doneo svetsku slavu i Nobelovu nagradu (1929), startuje glamurozno, pred više od hiljadu posetilaca od imena i ugleda, među kojima se našao i predsednik Republike Horst Keler.
I predsednikova izjava posle premijere uklapala se, očigledno, u smišljeno pravljenje događaja s nacionalnim predznakom: „Budenbrokovi” su za Nemce, konstatovao je šef države u ulozi kritičara, ogledalo njihovog nacionalnog i kulturnog bića, iako iz minulih vremena. Sam reditelj je vešto pokušao da iskoristi sadašnju dramatičnu finansijsku i privrednu krizu globalnih razmera za aktuelizaciju one iz minulih vremena koja je pogodila i rastočila Budenbrokove. I onda i sada ljudi su se, kaže Breler, suočavali sa istim, sudbinskim pitanjem: kako preživeti sunovrat a ostati dostojanstven.
Ovo je, inače, prvi Brelerov film po jednom literarnom delu, ali ne i prvo bavljenje Manom. On je, naime, ne samo u Nemačkoj, prevashodno poznat po dokumentarnim dramama među kojima se našla i ona o životu jedne od najosobenijih nemačkih (intelektualnih) porodica, Manovih. Veoma su bile gledane i one o famoznoj terorističkoj organizaciji „Frakcija crvene armije (RAF)”, koju su predvodili Andreas Bader i Ulrike Majnhof („Igra smrti”) i filmski portre Hitlerovog arhitekte i ministra naoružanja Alberta Špera („Šper i on”).
Treće po redu filmovanje „Budenbrokovih” – prvi put, kao nemi film, 1932, drugi put 1959 – unapred je, i pre nego što uđe u bioskope (od 25. decembra) „osuđeno” na uspeh: uz „preporuku” koju mu daje jedno od najvećih autorskih imena nemačkog govornog područja, tu je i izbor sjajnih, u Nemačkoj veoma popularnih glumaca među kojima su Iris Berben, Armin Štal, Džesika Švarc i Mark Vaške.Po čuvenom Manovom romanu snimljena je i jedna, takođe veoma gledana, televizijska serija (1975)koja je imala jedanaest epizoda.