Bil pomaže i odmaže
Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 19. decembra – Očekivalo se pojednostavljenje ali se ispostavila komplikacija: na listi domaćih i stranih donatora razgranatih aranžmana Bila Klintona, nalazi se podosta imena koja bi mogla da otežaju stupanje njegove supruge Hilari Klinton, na položaj šefice američke diplomatije. On bi, nesumnjivo, da joj pomogne ali joj njegov izveštaj poprilično odmaže, konstatuju poznavaoci.
Kako će Hilari „dilovati” po svetu, u nacionalnom interesu, kad je „na sve strane” njen muž „upecao” velike, pa i zvanične, ulagače u svoje privatne poslove, pitanje je na koje se ovde traže podrobnije analize i nagoveštava oštra debata o podobnosti Klintonove za zauzimanja visokog položaja u budućoj vladi novoizabranog predsednika Baraka Obame. Među sponzorima Bilove fondacije navodi se, naime, poveći broj interesenata za uticaj na američku spoljnu politiku koju treba da operativno predvodi njegova supruga.
Bivši predsednik je od 1997. do danas, za potrebe svoje zadužbine (predsedničke biblioteke) kao i njegove fondove namenjene raznim „humanitarnim akcijama” ubrao oko petsto miliona dolara. Darodavci su mu bili, precizira se, čak i međusobno suprotstavljene strane, kao što su Jevreji i Arapi.
Iz Saudijske Arabije, Kuvajta, Omana i Katara slile su mu se desetine miliona dolara, evidentirano je, kao i nekoliko miliona od američkih glavnih bliskoistočnih saveznika i partnera, Izraelaca. Nekoliko miliona dolara uložio mu je i indijski političar Amar Sing, koji se u septembru, piše list „Politiko”, sreo sa supružnicima Klinton, u septembru samo s Hilari, da razmotri „civilnu nuklearnu saradnju Vašingtona i Nju Delhija”. Ta okolnost, nastavlja se, mogla bi da zakomplikuje ulogu SAD u sve zaoštrenijim odnosima između suseda na Potkontinentu, posle nedavnog atentatorskog masakra u Mumbaju (Bombaju)…
Nije verovatno, pretpostavljaju upućeni, da će Bilove radnje iskomplikovati supruzi karijeru, onoliko koliko ju je bračno potresao seksualnom „aferom Monika”. Nova iskušenja nisu isključena, dodaju.
Osim spoljnih registrovani su i „krajnje delikatni” domaći Klintonovi donatori.
Među njima je i Deniz Rič, koja je nekoliko stotina hiljada dolara uložila u Klintonov fond, pre nego što je taj bivši predsednik, u poslednjim satima vladavine, pomilovao njenog muža finansijera Marka, begunca od krivičnog gonjenja. Republikanci najavljuju da će, tim povodom, istražiti i ulogu Erika Holdera, koga je Obama predložio za budućeg ministra pravosuđa.
Kao Klintonovi donatori pomenute su i kompanije, akteri sadašnje finansijske krize– Liman braders, Siti grup, Fredi Mek i Dženeral motors. A kao atraktivni ali „benigni” ovdašnji mu individualni podržavaoci, registrovane su, na različite načine poznate ličnosti, kao što su Džordž Soros, Bil Gejts, Madlen Olbrajt, Barbra Strejsend, Kameron Dijas…
Naznačene su kao darodavci i kompanija njujorškog gradonačelnika Majkla Blumberga i trening centar Belkvotera, firme bezbednjaka čijih je pet pripadnika optuženo za pucnjavu u kojoj je poginulo 17 iračkih građana…„Iako bez presedana, Klintonovo obelodanjivanje liste donatora je ograničenog dometa”, konstatuje danas „Njujork tajms”. Nedostaju podaci o nacionalnosti, profesiji i tačnim iznosima, a nema ni preciznih naznaka priloga tako da se ne zna da li su dati u vreme kad je Bil bio predsednik ili dok je Hilari bila u predsedničkoj trci, dodaje se.
Bil Klinton je, podseća se, obećao Obaminom izbornom štabu da će razjasniti sve svoje transakcije, kako one ne bi predstavljale prepreku na putu Hilari ka funkciji državnog sekretara. On se, pritom, kako se navodi, odriče pozamašnih prihoda ali opstaje nedoumica: nije li već učinio podosta toga što bi moglo da se tumači kao „sukob interesa” u najavljenom usponu njegove supruge ka kormilu Stejt departmenta.