Zasijao Avalski toranj

19. 12. 2008. 23:59

Натријумово светло које се најбоље пробија кроз маглу

Avalski toranj je zasijao punim sjajem. Građevinski radovi još nisu završeni ali je, zahvaljujući dekorativnom osvetljenju koje je donirala i postavila kompanija „Minel šreder”, ovaj kolos u toku noći vidljiv čak iz aviona. Toranj koji se „vinuo” već do 106. metra, sve do 14. januara biće i noćni orijentir stanovnicima prestonice, kao i njenim putnicima namernicima.Kako je objasnio Pavle Božić, zamenik direktora kompanije „Minel šreder”, simbol Beograda sada blešti sa sve četiri strane sveta.

– Nismo hteli da eksperimentišemo sa klasičnim dekorativnim osvetljenjem koje podrazumeva različite lampice i sijalice. Odlučili smo se za, takozvano, natrijumovo svetlo koje se najbolje probija kroz maglu i prašinu. Zato će toranj sijati i kada budu loši vremenski uslovi – objasnio je Božić.

Posle novogodišnjih praznika radnici će ubrzati radove kako bi toranj svečano bio otvoren 29. aprila, na dan kada su ga pre jedne decenije u bombardovanju srušile snage NATO-a. A tada će, kako je najavio Bato Milatović, inicijator i urednik akcije „Izgradimo toranj na Avali” ovaj kolos dobiti trajno dekorativno osvetljenje.

Svakodnevno, u dve smene, oko 60 radnika i 15 inženjera uprkos jakom vetru radi svom snagom.

– Ni najstariji žitelji avalskog područja, kažu, ne pamte ovakav vetar. Više od 20 dana neprekidno duva i usporava gradnju. Kada dostigne brzinu veću od 13 metara u sekundi, kran sa pneumatikom automatski se, zbog bezbednosti, isključi. Zbog toga su radovi usporeni, ali ipak sve teče po planu. Najvažnije je da je novac obezbeđen – istakao je Milatović i dodao da su građevinari preduzeća „Ratko Mitrović – Dedinje d.o.o.” stigli do 106. metra gde trenutno grade gondolu sa restoranom kroz koju će proći betonsko stablo visine 137 metara.

Kada se doda i stub sa televizijskom antenom, toranj će dostići visinu od 203 metra i biće vizuelno gotovo identičan sa prethodnim koji je, podsetimo, sagrađen 1965. godine na osnovu projekta arhitekata Uglješe Bogunovića i Slobodana Janjića, a čiju projektnu konstrukciju je uradio inženjer Milan Krstić.

Novi stari simbol Beograda biće najviša građevina na Balkanu.

J. C.