Britanski Srbi ne zaboravljaju NATO bombardovanje 1999.
Дом владике Николаја био је испуњен до последњег места а међу присутнима је био и Горан Алексић, амбасадор Србије (Фото Округли сто Велике Британије)
Kerol Tarner, nekadašnja britanska parlamentarka koja je bila jedan od predvodnika protesta protiv bombardovanja SR Jugoslavije 1999, ali i Lori Mejer, tadašnji voditelj na Skaj njuzu, koji je tokom godina stekao bolji uvid u događaje o kojima je u to vreme obaveštavao britansku javnost, bili su među učesnicima skupa u Londonu o ratu NATO-a protiv SRJ, odnosno Srbije. Komemorativni skup povodom 26. godišnjice bombardovanja bivše Jugoslavije održan je u subotu u Domu vladike Nikolaja pri Crkvi Svetog Save u Londonu, a organizator je bio Okrugli sto Velike Britanije, mreža čiji je cilj podsticanje saradnje i povezivanje srpskih organizacija u Velikoj Britaniji i Severnoj Irskoj.
„To je vrlo važan period za nas Srbe u Velikoj Britaniji, jer mi živimo u državi NATO-a koja je učestvovala u bombardovanju i upravo zbog toga imali smo ovaj panel – da bismo bolje razumeli situaciju”, kaže za „Politiku” Dragana Tomašević, direktor Fondacije za sećanje na Jasenovac i Holokaust.
Ona je u ime Okruglog stola otvorila skup, podsetivši da je ovaj događaj ne samo prilika za sećanje i učenje već i šansa da se čuju i drugi stavovi koji u današnje vreme ne mogu da dopru do mejnstrim medija u Velikoj Britaniji.
U izjavi za naš list posebno se osvrće na govor Lorija Mejera, koji je želeo da se obrati skupu jer je u međuvremenu shvatio, u odnosu na taj period kada je radio na Skaj njuzu, da je bio dezinformisan. I sada ima bitno drugačije mišljenje kada je u pitanju bombardovanje bivše SRJ i uopšte o dešavanjima na Balkanu tokom poslednje decenije 20. veka.
„Pošto je srpska dijaspora bila izuzetno aktivna u vreme bombardovanja, pogotovo u Londonu, važno je što smo se sada okupili, prisetili i uporedili ondašnje prilike sa sadašnjim događajima”, navodi Tomaševićeva i dodaje da se u Velikoj Britaniji danas ne govori i ne misli mnogo o događajima na Balkanu devedesetih godina. „U međuvremenu smo imali obojene revolucije u arapskim zemljama, Ukrajinu, rat u Gazi, tako da svi ti događaji dominiraju u javnom prostoru i mi više nismo u prvom planu”, kaže sagovornica.
A Miša Gavrilović, suorganizator britansko-srpske Alijanse za mir, srpski aktivista koji je imao preko 800 nastupa na britanskim medijima tokom devedesetih godina, kaže za naš list da se danas politika Forin ofisa koncentriše na podršku Albancima na Kosovu i Metohiji i pritisak na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova. A sa druge strane, kako kaže, podržava bosanske muslimane i ignoriše Republiku Srpsku.
Gavrilović je na panelu u subotu govorio o teškoj poziciji Srba u Velikoj Britaniji 1999, koji su kao građani te zemlje morali da prate kako je bombardovala njihovu otadžbinu i njihov sopstveni narod. Istakao je i činjenicu da je tokom tog perioda u skoro svim britanskim medijima preovladavao veliki broj dezinformacija te da je on svoju ličnu misiju video u borbi protiv dezinformacija i kriminalizacije srpskog naroda u mejnstrim medijima.
Osim Mejera i Gavrilovića, panel su sačinjavali predsedavajući dr Majkl Stenton, predavač na Kembridžu i Univerzitetu Bristol, Kejt Hadson i Marko Gašić. Akademik Kejt Hadson, potpredsednica kampanje za nuklearno razoružavanje i autor knjige „Rušenje južnoslovenskog sna – Uspon i pad Jugoslavije”, objasnila je prisutnima da je fokus njene organizacije bio uperen protiv mešanja Velike Britanije i njene vlade u događaje i pokušaje bilo kakve promene državne strukture na Balkanu.
Na pitanje televizije ATV iz Banjaluke panelistima da li vide kontinuitet politike zapadnih lidera danas prema srpskom narodu u čitavom regionu od devedesetih godina do sada, Marko Gašić, suorganizator Alijanse za mir i politički komentator, odgovorio je: „Polarizovana politika Zapada nikada nije ni stala, te kako se devedesetih godina desilo ratno nasilje nad srpskim narodom, danas na primer imamo priliku da vidimo političko nasilje nad srpskim narodom u Bosni i Hercegovini, predvođenu Kristijanom Šmitom. On je nelegalno imenovan na svoju funkciju i nije u poziciji da ikoga optužuje za nelegalnost, a još manje da kritikuje legalno i demokratski izabranog predsednika Republike Srpske, čiji legitimitet proističe iz volje naroda i odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je uspostavio današnju Bosnu i Hercegovinu. Prema tome, očigledno je da ne samo da nisu ništa naučili iz prethodnih grešaka već očajno pokušavaju da ih ponove nauštrb naroda koji tamo pokušava da živi. Zato bi EU trebalo da prepusti glavnu ulogu drugima i povuče svog avanturistu iz BiH u što kraćem roku.”
Skupu su prisustvovali sveštenici Srpske pravoslavne crkve u Londonu, koji su održali i parastos žrtvama NATO bombardovanja u Crkvi Sv. Save. Događaju su prisustvovali, između ostalih, diplomatsko osoblje R. Srbije na čelu sa ambasadorom Goranom Aleksićem, predstavnici beloruske ambasade, profesori uglednih univerziteta u Velikoj Britaniji.