Litijum ključni resurs budućnosti

28. 05. 2025. 10:04

EPA-EFE/AARON UFUMELI

U eri energetske i digitalne tranzicije  litijum se sve češće pominje kao ključni resurs budućnosti, zajedno sa još nekim sirovinama koje se nazivaju "kritične" ili "strateške".  

Značaj ovih resursa dodatno je istaknut u martu 2024. godine, kada je Evropska komisija objavila prvu listu strateških projekata u oblasti kritičnih sirovina, prenosi Tanjug. 

Kritične sirovine jesu minerali i metali koji imaju veliki ekonomski značaj za Evropsku uniju, ali EU značajno zavisi od njihovog uvoza. Oni su ključni za sektore poput zelene energije, digitalnih tehnologija, svemirske industrije i vojne opreme.  Njihova rasprostranjenost je često ograničena na nekoliko zemalja, što snabdevanje čini nesigurnim, naročito u vremenima političkih ili ekonomskih kriza. 

Strateške sirovine predstavljaju potkategoriju unutar kritičnih sirovina. Ključna razlika je u tome što su strateške sirovine izabrane zbog njihove uloge u ostvarivanju strateških ciljeva EU kao što su klimatska neutralnost, digitalna suverenost i bezbednost, čak i kada rizik od prekida u snabdevanju nije visok. Takav je slučaj sa bakarom i niklom, koji su klasifikovani kao strateški, iako ne postoji rizik u snabdevanju, jer im je globalna proizvodnja dovoljno diversifikovana. 

Na poslednjoj listi iz 2023. godine, Evropska komisija je identifikovala 34 sirovine kao kritične, od kojih je 16 označeno i kao strateške. U ovu užu kategoriju spadaju litijum, kobalt i grafit koji su ključni za baterije i električna vozila. 

Strateški su i retki zemljani elementi, neophodni za magnete, turbine i elektroniku, kao i borati koji su važni za poljoprivredu. Na listi su i magnezijum, germanijum, galijum, titanijum, silicijum, fosfor, bakar, nikl, mangan, bizmut i tungsten.

Evropa troši četvrtinu svetskih sirovina, a proizvodi samo tri odsto, što  znači da je izuzetno zavisna od uvoza. Zbog toga EU ulaže u jačanje domaće proizvodnje, prerade i reciklaže, ali i u izgradnju strateških partnerstava sa pouzdanim zemljama koje poseduju ove resurse. 

Kako prenosi Tanjug, u okviru Evropskog akta o kritičnim sirovinama, identifikovano je 47 strateških projekta u 13 zemalja članica i čak 22 se odnose na litijum, što jasno potvrđuje njegovu važnost za zelenu i digitalnu budućnost Evrope.

Pouzdan i održiv pristup snabdevanja kritičnim i strateškim sirovinama neophodan je za razvoj industrije električnih vozila, izgradnju vetroparkova i solarnih elektrana, kao i razvoj  odbrambenih tehnologija i digitalnu transformaciju društva.

Zbog toga je razumevanje ovih sirovina ključno, kako za kreatore politika, zakonodavcei industriju, tako i za sve građane, jer njihov razvoj  i dostupnost na tržištu može da ostvari značajne pozitivne uticaje na tržište rada i zapošljavanje, energetsku nezavisnost i unapredi životni standard.