Nemačka zatvara vrata migrantima

30. 05. 2025. 18:35

Пропао пројекат мултикултурализма у Немачкој (ЕПА ЕФЕ - К.Б.)

Nemačka vlada namerava da obustavi spajanje porodica za određenu grupu izbeglica u Nemačkoj na dve godine. Izuzeci su predviđeni samo iz humanitarnih razloga, na primer u slučajevima teških bolesti.

Kao prvi korak, kabinet je u sredu (28. maj) odobrio odgovarajuću zakonsku izmenu. Konačnu odluku donosi Bundestag. Tamo većinu imaju stranke vladajuće koalicije, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD). Nakon toga, Bundesrat – gornji dom nemačkog parlamenta koji okuplja predstavnike 16 saveznih pokrajina – takođe mora da odobri izmenu zakona.

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) želi da zakon stupi na snagu pre letnje parlamentarne pauze, i ponovo je naglasio da su gradovi i opštine preopterećeni prijemom i integracijom izbeglica.

„Prvo: porodice se ne doseljavaju, to donosi direktno rasterećenje. Drugo: šalje se poruka svetu da ovaj mehanizam više ne funkcioniše kada se jedan član porodice odluči da krene na put, i to takođe donosi rasterećenje.“

Ubrzano sticanje nemačkog državljanstva nakon tri godine za posebno dobro integrisane doseljenike više neće biti moguće. Ta odredba, koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP), biće potpuno ukinuta, prenosi Dojče vele.

Zakon o boravku biće preformulisan. Zakonske odredbe više neće služiti isključivo za kontrolu migracije. U budućnosti će cilj biti „kontrola i ograničavanje migracije“.

Izmene zakona o državljanstvu pogađaju sve koji žele da dobiju nemački pasoš. U budućnosti će biti neophodno najmanje pet godina neprekidnog boravka u Nemačkoj pre nego što se može podneti zahtev za državljanstvo. Među uslovima su dobro poznavanje nemačkog jezika i stalno zaposlenje. U 2024. godini više od 200.000 ljudi je dobilo nemačko državljanstvo – najviše u poslednjih 25 godina.

Obustava prava na spajanje porodica pogađa tzv. osobe sa supsidijarnom zaštitom. To su izbeglice koje nisu progonjene u smislu Ženevske konvencije o izbeglicama, niti imaju pravo na politički azil, ali im u matičnoj zemlji preti ozbiljna opasnost, npr. zbog građanskog rata.

Osobe sa supsidijarnom zaštitom imaju manja prava od osoba sa regularnim izbegličkim statusom. Evropski sud za ljudska prava je to potvrdio. U Nemačkoj živi oko 388.000 ljudi sa tim statusom – većina iz Sirije, a mnogi i iz Avganistana i Iraka.