Aferu „Možura" treba ponovo istražiti
Момо Копривица (Фото Влада Црне Горе)
Od našeg dopisnika
Podgorica – Neophodno je obnoviti priču o jednoj od najozbiljnijih korupcionaških afera u Crnoj Gori, slučaju „Možura”, jer se radi o vrlo ozbiljnoj korupciji, izjavio je potpredsednik Vlade Crne Gore za borbu protiv korupcije Momo Koprivica za „Politiku”.
„Ova afera ima ne samo finansijski već i krvavi karakter. Povezana je s ubistvom istraživačke novinarke. Ako postoji slučaj koji zaslužuje institucionalnu budnost i pravnu obnovu, to je upravo ’Možura’”, poručuje Koprivica.
„Nova saznanja, posebno na osnovu poreskih i pravnih analiza, mogu dovesti do krivične odgovornosti. U tom kontekstu potrebno je intenzivirati saradnju Crne Gore s tužilaštvima Malte i Španije, koja su tokom 2024. godine pojačala svoje aktivnosti na ovom predmetu.”
Ne samo Koprivica već i brojne nevladine organizacije, kao i opozicione partije iz vremena kada su na vlasti bile koalicije Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića i Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića, pokušavale su da pokrenu ozbiljnu istragu izgradnje vetroelektrana na Možuri, nenaseljenom prevoju iznad Ulcinja.
Reč je o kompleksnoj mreži sumnjivih finansijskih transakcija, kršenja ugovornih obaveza i – što je najteže – slučaju koji je indirektno povezan s ubistvom malteške novinarke Dafne Karuane Galicije”, poruka je Koprivice.
Podsetimo, projekat „Možura” pominje se u istraživanju o korupciji na Malti koje je vodila novinarka Dafne Karuana Galicija, koja je stradala u eksploziji auto-bombe u oktobru 2017. godine. Njen sin, Metju Galicija, izjavio je u junu 2020. godine da je njegova majka istraživala i aktere iz Crne Gore uključene u taj posao.
On je tada za Radio Slobodna Evropa izjavio: „Istraživala je Jirgena Feneka, Kita Šembrija, Konrada Micija. To su sve ljudi i kompanije uključene u ovaj dogovor u Crnoj Gori. Njeno istraživanje o ovim ljudima, posebno Feneku i kompanijama koje su bile uključene, dovelo je do njenog ubistva.”
A tadašnji predsednik države i lider DPS-a Milo Đukanović hvalio se projektom vetroelektrana „Možura” kod Ulcinja, vrednim oko 90 miliona evra. Vetroelektrana je puštena u rad sredinom novembra 2019. godine. Crnogorska vlada je tada obavestila javnost da se ona sastoji od 23 vetrenjače, da godišnje proizvodi oko 120 gigavata energije, te da su investiciju realizovale malteška državna kompanija „Enemalta” i kompanija „Malta Montenegro Wind Park”, dok je glavni izvođač radova bila kineska kompanija „Shanghai Electric Power Engineering”.
Vetroelektrana bi, prema ugovoru o zakupu zemljišta, trebalo da pređe u trajno vlasništvo države Crne Gore 2035. godine. Projekat je započet 2010. godine, kada je konzorcijum španske firme „Fersa Energías Renovables” i crnogorske kompanije „Čelebić” sklopio ugovor s crnogorskom vladom. Svoj udeo „Fersa” i „Čelebić” su prodali firmi „Cifidex Ltd”, registrovanoj na Sejšelima, i to po znatno nižoj ceni od one za koju je taj udeo nekoliko meseci kasnije preprodat malteškoj državnoj energetskoj kompaniji „Enemalta”. „Cifidex” je finansiran od strane ofšor firme „17 blek”, koju je kontrolisao malteški biznismen Jirgen Fenek, kasnije optužen za organizaciju ubistva novinarke Galicije.
Prema rečima Koprivice, firma „Cifidex” je „ušla u vlasništvo projekta pre nego što je udeo formalno preprodat ’Enemalti’, i sve to je prikriveno.”
„’Fersa” je prodala svojih 99 odsto za 2,9 miliona evra – dakle, 1 odsto vredi 29.000 evra. A „Čelebić” je svojih jedan odsto prodao za čak 650.000 evra. Kako je to moguće?”, pita Koprivica.
On ukazuje i na kršenje ključnih rokova iz ugovora:
„Prvi predviđeni rok za podnošenje dokumentacije za građevinsku dozvolu – šest meseci nakon donošenja planske dokumentacije – probijen je. Isto tako, ni drugi rok – za početak radova dva meseca nakon izdavanja dozvole – nije ispoštovan”, kaže Koprivica.
„Inspekcija je 4. marta 2015. godine obavestila ministarstvo da radovi nisu započeti, da nije ni podneta prijava pripremnih radova. Firme ’Fersa’ i ’Čelebić’ su to priznale u zapisniku”, navodi on.
Za njega je neshvatljivo i protivno državnom interesu ponašanje nekih institucija.
„Uprkos svemu, država nije raskinula ugovor niti aktivirala bankarsku garanciju od 1,5 miliona evra, iako je po ugovoru imala to pravo. Umesto toga, prenosi su legalizovani na osnovu pravnog mišljenja advokatske kancelarije ’Moravčević, Vojinović i partneri’, u kojem je jasno stajalo da investitor ’ne može započeti izgradnju vetroparka’, ali se ipak nije reagovalo”, navodi Koprivica.
Podsetimo, firma „Cifidex”, prema tvrdnjama više međunarodnih istraga, bila je „paravan u lancu koruptivnih transfera koji su omogućili enorman profit pojedincima”.
Koprivica smatra da se, na osnovu poreskih i pravnih analiza, akteri afere „Možura” mogu dovesti do krivične odgovornosti, uz intenziviranje saradnje Crne Gore s tužilaštvima Malte i Španije, koja su „tokom 2024. godine pojačala svoje aktivnosti na ovom predmetu”.