Standardi za ringišpile postoje, ali nisu obavezujući
Фото Марко Спасојевић
Incidenti na ringišpilima u Inđiji i Ugrinovcima, u kojima su povređene četiri mlade osobe, od kojih jedna teško, ponovo su usmerili pažnju na stanje i kontrolu luna-parkova. Pokazalo se, nažalost, da nijedno od ministarstava nije nadležno za nadzor ovog dela industrije za zabavu, mada standardi za uređaje koji se ovde koriste postoje. Ima ih, ali nisu obavezujući. To znači da kontrola luna-parkova uglavnom zavisi od opštinskih i republičkih inspekcija koje daju saglasnost za postavljanje, od savesti samog vlasnika, ali i obučenosti radnika koji tim uređajima upravljaju.
Prema rečima Aleksandra Županjevca, iz Udruženja vlasnika zabavnih parkova i cirkusa, posle prošlogodišnjeg incidenta u Kuršumliji, kada je prilikom pada ringišpila u luna-parku povređeno trinaestoro dece, pokrenut je niz koraka i na republičkom, ali i na opštinskom nivou, naročito u Beogradu, da se poveća bezbednost na ovim objektima.
– Apelovao sam tada u javnosti da se učini sve kako bi naši ringišpili bili što sigurniji, da se na terenu proveri da li imamo potrebne ateste. Od tada meni su već tri puta dolazile inspekcije. Inspekcija za proveru materijala, za proveru struje, finansijska i inspekcija rada. Inspektori su kontrolisali u kakvom su stanju ringišpili, da li su dobijene sve dozvole. Pokazalo se do sada da nije bilo problema sa zabavnim parkovima koji su na jednom mestu, već da se incidenti pojavljuju tamo gde zakaže revnost onih koji proveravaju ateste. Naša oprema mnogo košta, cena nekih ringišpila je oko 350.000 evra. Zar mislite da se nekome isplati da uloži toliki novac i da ne brine o bezbednosti? U ova dva poslednja slučaja, kako se moglo čuti, nije zakazala tehnika, a šta je pravi uzrok znaće se posle završene istrage – kaže Županjevac. Naglašava da je za vlasnika ceo proces dobijanja saglasnosti za postavljanje zabavnog parka složen.
– Potrebno je prvo se obratiti lokalnoj samoupravi, odnosno opštini, koja odobrava gde može da se postavi luna-park. A zatim priložiti sva dokumenta, sa atestom koji izdaju licencirane kuće koje rade atestiranje opreme i struje – naglašava Županjevac.
Kaže da su svi vlasnici luna-parkova treća ili četvrta generacija koja se tim poslom bavi, da su mahom završili elektro ili mašinske škole.
– Škola je važna, ali je mnogo važnije ono što naučite od oca i od majke. Osim toga, bitno je da neko od vlasnika stalno bude uz radnika. Kod nas je cela porodica uključena u rad i konstantno smo u luna-parku. Izgleda da više nije problem u atestima i dozvolama, inspekcijskim kontrolama. Na tome se napokon poradilo, sada je problem obučena radna snaga. Zbog toga ću morati radnu snagu da dovedem iz Bangladeša, jer ovde nemate ljude koji hoće i znaju da rade. U Beogradu se dosta radi na povećanju bezbednosti, čak se razmatra da uslovi za rad budu stroži nego u Evropi. Predlagao sam da posle postavljanja ringišpila u svakom mestu, na svakom vašaru, taj luna-park obiđe opštinska inspekcija. Da utvrdi u kakvom je stanju ringišpil, da li su poštovane procedure, ali to još na nivou republike nije zaživelo. U Beogradu to nije problem, ali po manjim mestima jeste – kaže Županjevac.
U Srbiji ima oko 180 luna-parkova u kojima radi oko 4.000 do 5.000 ljudi, a od tog posla se izdržava između 12.000 do 15.000 stanovnika naše zemlje – objašnjava on. Ali nije sve na vlasnicima i radnicima. Nešto je i do posetilaca. Dešava se da mnogi od njih ne poštuju upozorenja na ringišpilu, šta sme da se radi, a šta ne.
Ono što je možda najvažnije, a što već godinama izostaje, jeste zakonska regulativa. Jer nekadašnji standardi su imali obaveznu primenu, ali sada skoro nijedan od njih to nema.
– U našem institutu određeni su standardi za bezbednost vozila i uređaja zabavih parkova. Prvi deo se bavi projektovanjem i proizvodnjom, drugi deo se bavi radom, održavanjem i upotrebom, a treći deo, za nas možda i najvažniji, kontrolisanjem. To da standardi postoje, ali nije obavezno da se primenjuju, jeste praksa koja nije karakteristična samo kod nas. Tako je i u Evropskoj uniji. Da bi oni postali obavezujući potrebno je da postoji neka regulativa, odnosno direktiva koju bismo mi realizovali uz pomoć nekog pravilnika, uredbe, zakona. Bilo je možda potrebno da se pronađe model koji primenjuje neka od zemalja Evropske unije, a koji bi nama odgovarao i da se zakoni po proceduri usvoje. Smatram da kod nas treba da se pokrene mehanizam da se uradi nacionalna regulativa. Da postoje inspekcije koje će više puta godišnje kontrolisati zabavne parkove, ne samo struju, već i to da li su varovi na metalnoj konstrukciji dobri, da nisu zarđali... Jer ti uređaji su napolju, izloženi različitim vremenskim uslovima, a ne može sve doveka. Ali je važno i da ljudi koji rade u luna-parkovima budu obučeni – ističe diplomirani mašinski inženjer Ivana Topalović, u Institutu za standardizaciju.
Tužilaštvo traži
pritvor za vlasnika
u Ugrinovcima
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu predložilo je sudu da odredi pritvor M. M. (26) vlasniku ringišpila na kojem su, 8. juna u Ugrinovcima, povređene tri maloletne osobe.
Pritvor mu je predložen da ne bi uticao na svedoke, odnosno radnike u luna-parku, kao i da ne bi ponovio krivično delo, prenosi Tanjug.
On je na saslušanju u tužilaštvu delimično priznao izvršenje krivičnih dela za koja se tereti, izazivanje opšte opasnosti i lake telesne povrede, saopšteno je iz tužilaštva. Sumnja se da je on kao vlasnik firme koja se bavi postavljanjem luna-parkova, u naselju Ugrinovci, opšteopasnom radnjom izazvao opasnost za ljude.
Kako se sumnja on nije na bezbedan način postavio šipku na kojoj je bila zakačena igračka, a koja se nalazila neposredno pored ringišpila. Ona je pala na ringišpil i nanela lake telesne povrede maloletnim licima.