Opozicija, blokaderi i Srebrenica
(Фото / Принтскрин )
Borba za evropske principe i vrednosti, slobodu i civilizacijski iskorak Srbije, kod blokadera i opozicije u prevodu znače: priznanje genocida u Srebrenici, sankcije Rusiji i nezavisno Kosovo.
Mnoge je zanimao stav blokadera, koji se tiče ovih pitanja, a koji su izbegavali da glasno kažu.
Please download the file: video/mp4
Međutim, to više nije tajna, pa tako sada jasno govore da žele vlast koja će priznati genocid u Srebrenici.
- Predstoji nam godišnjica genocida. Nikada narod i nacija neće biti genocidni. Genocidni su pojedinci koji taj genocid podržavaju i u njemu učestvuju. Mislim da su izbori neophodni, da mi svoj stav iznesemo na njima, da pokažemo da mi to ne poržavamo i da ne želimo vlast koja će godinama da podržava takve zločine. Koja će na neki način u njima da učestvuje, kaže studentkinja blokaderka u „Utisku nedelje“.
Dragan Đilas, lider Stranke slobode i pravde, odavno je ovakvog mišljenja.
- Drago mi je što se danas deklarativno ljudi iz SNS-a bore za evropske vrednosti. Voleo bih to zalaganje da vidim kad se glasa za Rezoluciju o Srebrenici, rekao je svojevremeno Đilas.
Please download the file: video/mp4
Današnja potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić 2016. godine stavila je svoj potpis na Predlog rezolucije o genocidu u Srebrenici.
– Vi se frljate nečim što je toliko teška i ozbiljna stvar kao što je genocid, a niste u stanju da prepoznate da genocid nije pitanje broja, nego namere da se neki narod istrebi i da nestane. A mi o tome imamo snimke, koji svedoče o tome u haškom sudu, da su građani Srebrenice odvajani na muške i ženske. Tu je ta genocidna namera – govorila je tada Marinika Tepić, pokušavajući očigledno da celom srpskom narodu nametne krivicu za genocid.
Radomir Lazović iz Zeleno-levog fronta deli stav da su Srbi počinili genocid u Srebrenici.
– Naša skupština se izjasnila o tome 2010. godine, i nemamo mi šta da se sada izjašnjavamo o genocidu. Ako je doneta rezolucija, a kategorizacija koja se koristi je Međunarodnog suda pravde koji kaže da je bio genocid, pa hoćemo li mi sada to ponovo da otvaramo? – rekao je Lazović u jednom gostovanju u "Utisku nedelje" 2022. godine.
Lider pokreta Ekološki ustanak Aleksandar Jovanović Ćuta takođe se slaže sa Marinikom Tepić, Lazovićem i blokaderima.
– Srebrenica je pitanje koje je takođe vezano za zakon. Država Srbija je li priznala Haški tribunal. Ako poštujemo zakon, moramo da poštujemo odluke i tribunala. A ako poštujemo zakon, mi ćemo se određivati kao građani koji poštuju zakon prema onome koje ova država poštuje. Jer mi smo u obavezi da poštujemo zakon. Ja bih rekao da se dogodio genocid u Srebrenici, zato što se dogodio, zato što je to presuđeno tako od strane suda koji svi mi priznajemo – rekao je Ćuta.
I predsednik pokreta SRCE Zdravko Ponoš stao je uz svoje kolege iz opozicije.
– Za mene je ta stvar regulisana sa dva gesta Srbije, ja poštujem sve šta je država radila pre ovog momenta, pre nego što ja budem u situaciji da se bavim državnim poslom na taj način. Jedna od stvari koju je država donela, to je skupštinska deklaracija kojom se odredila prema tom zločinu – rekao je Ponoš kao kandidat koalicije “Ujedinjena Srbija” u jeku predsedničke kampanje 2022. godine.
– To je što se mene tiče obavezujuća stvar, ja ću to poštovati, ni manje ni više od toga. Isto tako, ova država, bez obzira ko je tada bio na vlasti, priveo je odgovorne za taj zločin, predao ih Međunarodnom sudu pravde, krivičnom tribunalu, ispoštovao je svoje međunarodne obaveze. Mi smo članica Ujedinjenih nacija i to tako treba da se radi – istakao je.
Biljana Đorđević i Dobrica Veselinović iz "Ne davimo Beograd" takođe su javno izašli sa stavom da je u Srebrenici počinjen genocid, a to se moglo čuti i od drugih iz opozicionih redova...
Podsetimo, 2010. godine usvojena je deklaracija o Srebrenici koju je predložila vladajuća koalicija predvođena Demokratskom strankom tadašnjeg predsednika Srbije Borisa Tadića.