Strazbur odbacio koncept građanskog uređenja BiH
У Сарајеву разочарано пресудом Фото М. Кременовић
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Presuda Evropskog suda za ljudska prava donela je ishod kojem su se nadali u Banjaluci i Mostaru. Odluka tog suda, međutim, razočarala je predstavnike u Sarajevu i zagovornike građanskog uređenja Bosne i Hercegovine.
Sud je, naime, pravosnažno presudio da apelantu Slavenu Kovačeviću, kao građaninu Federacije BiH, nisu povređena ljudska prava time što ne može da bira člana Predsedništva BiH iz Republike Srpske. Odluka je u potpunosti poništila prvostepenu presudu iz prošle godine, kojom je sugerisano da BiH treba da bude jedna izborna jedinica prilikom izbora članova Predsedništva i delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Tadašnje tumačenje pokrenulo je ozbiljne rasprave i, sem dovođenja u pitanje svrhe nastavka evrointegracija, izazvalo osudu predstavnika iz Republike Srpske i hrvatskog korpusa, koji su upozorili da bi takva promena dovela u pitanje ustavni princip konstitutivnosti naroda i suverenitet entiteta definisan Dejtonskim sporazumom.
„Srpskoj se osporava pravo da ima svog člana Predsedništva BiH”, navodili su u Banjaluci.
Ustav BiH propisuje da su Republika Srpska i Federacija BiH odvojene izborne jedinice, iz kojih se biraju članovi predsedništva. Evropski sud je u ranijim predmetima „Sejdić-Finci” i „Zornić” zagovarao širi pristup građanskim pravima, ali bez narušavanja unutrašnje ustavne arhitekture.
Reakcije iz Sarajeva na najnoviju odluku iz Strazbura osciliraju između razočaranja i optužbi i u isto vreme pokazuju u kojoj meri se tamo (ne) prihvata Dejtonski sporazum. Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković kritikuje političke oponente, navodeći kako je „grupa ublehaša sela na pivo i odlučila da nastavi priču o građanskoj državi”.
„Ublehaši napišu apelaciju za državljanina Hrvatske (i BiH) koji se ranije izjašnjavao kao Hrvat da se žali Evropskom sudu za ljudska prava jer su mu sad kad je ’ostali’ ugrožena prava”, istakao je Konaković, čija je partija deo vladajuće „trojke”.
S druge strane, u Izetbegovićevoj SDA smatraju da je presuda direktna posledica podaništva stranaka „trojke” prema HDZ-u i Zagrebu. „Umesto borbe za građansko uređenje BiH, ’trojka’ je građanima servirala novu izdaju”, navode u SDA.
S druge strane, lider HDZ-a BiH Dragan Čović presudu je ocenio kao „potvrdu dejtonskog ustava” i poruku onima koji, kako navodi, „nasrću na mirovni ugovor” i pokušavaju da nametnu unitarni model vlasti.
I predsednik Republike Srpske Milorad Dodik pozdravio je odluku suda navodeći da je „propao pokušaj da se stvori veštačka nacija zvana ’Bosanci’” i time obesmisle entiteti i konstitutivnost naroda.
Pravnik Milko Grmuša presudu vidi kao prekretnicu: „Pre svega, jasno je da je podvala sarajevskih unitarista razobličena u Strazburu.”
Dodao je da je „sprečen strateški podmukli plan da se BiH pretvori u jednu izbornu jedinicu, što nikad i na bilo koji način ne sme da bude dozvoljeno”.
„Reč je o starom planu unitarističke klike da zakulisnim radnjama sruši konfederalni ustavni poredak u BiH i praktično obesmisli entitete i njihov ustavni status. Treće, potvrđeno je da su entiteti državotvorni subjekti unutar kojih se ostvaruju građanska prava i slobode svakog čoveka”, istakao je Grmuša.
Miloš Bukejlović, ministar pravde Republike Srpske, izjavio je da Sud u Strazburu nije našao diskriminaciju, jer je tražena tamo gde je nema. „Ova presuda je veoma važna jer je sudsko veće prepoznalo da je ustavna struktura BiH zasnovana na ravnopravnosti konstitutivnih naroda i da bilo kakvo nametanje rešenja koje tu strukturu dovodi u pitanje nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima”, istakao je Bukejlović.
Reakcije dela sarajevskih medija, međutim, pokazuju duboku frustraciju. Portal „Istraga” interpretirao je presudu kao deo šire „mirne agresije”, dovodeći čak i Crnu Goru u vezu s, kako navode, „retrogradnim projektima” i optužujući Podgoricu da je opet u „službi Miloševića i Tuđmana”. Povod za takvu retoriku i navode kako bi Crna Gora trebalo da se podeli na kantone bila je činjenica da je jedna sutkinja iz Crne Gore učestvovala u većini od 16 pravnika koja je odbacila apelaciju, nasuprot jednom sudiji koji ju je podržao.
U sasvim drugom tonu, portal „Poskok” navodi da Kovačević nije izgubio samo presudu, „već mu je pukla i maska”. „Predstavljao se kao glas ’građanske BiH’. U stvarnosti je bio glas etničkog preglasavanja – čovek koji je pokušao međunarodnom sudu da podmetne političku bombu da raznese ’Dejton’ i sve što je u BiH još imalo trunke ravnoteže... Kao dete koje šamara ostale dok viče nepravda”, navodi portal.
Iza njega je, navodi se u tekstu, stajala Komšićeva propagandna mašinerija, hiljade plaćenih botova, desetine portala koji su od njega pokušali da naprave građanskog mučenika. „Kovačević je postao simbol arogancije jednog projekta koji nikad nije želeo BiH svih naroda, nego BiH većinskog naroda u građanskoj uniformi”, navodi portal „Poskok”.