Atina ima rezerve za 700 dana
Тешко наћи спас о двеликих врућина (Фото EPa/Orestis Panagiotou)
Od našeg dopisnika
Atina – Grčka se ponovo suočava sa dramatičnom nestašicom vode, jer u zimskom periodu nije bilo neophodne količine padavina, te su akumulaciona jezera ostala poluprazna. Vodne rezerve na Atici smanjene su za 50 odsto u poređenju sa 2023. i ukoliko se period vrućina i suša produži, Atina će imati vode za piće samo za 700 dana.
Grčka vlada je na hitnoj sednici usvojila nacionalni plan za rešavanje problema vodosnabdevanja i očuvanja postojećih resursa koji između ostalog predviđa centralizaciju upravljanja vodnim resursima, odnosno objedinjavanje 700 malih vodovodnih kompanija koje su do sada kontrolisale opštine u tri velike kompanije koje će biti raspoređene na Atinu, Solun i ostatak zemlje. Premijer Kirijakos Micotakis upozorio je da je nivo vode u četiri izvora iz kojih se snabdeva glavni grad, rezervoara Mornos i Evinos, Maraton i Iliki najniži u poslednje tri decenije, te da su neophodne hitne mere štednje, ali i ulaganja u infrastrukturu, nova akumulaciona jezera, nove brane i modernizacija postojećih. S obzirom na to da je nivo u akumulacionom jezeru Mornos, odakle se Atina snabdeva, od prošle godine opao za tri metra, odnosno od prvobitne visine akumulacionog jezera za čak 40 metara, razloga za uzbunu odavno ima. Suša je veštačka jezera i rezervoare na Atici pretvorila u tužnu sliku. Nagli pad vode u jezeru Mornos već je otkrio svojevremeno potopljeno naselje Kali. Ponovo su vidljivi delovi kamenih kuća, starih puteva i sela. Okolno stanovništvo kaže da takvu sliku ne pamti.
Premijer naglašava da je novi plan pitanje velike nacionalne reforme koja ne treba da reši samo probleme i potrebe današnjice, već da bude priprema za velike izazove u narednih 30 godina. Zalihe vode za 4,4 miliona stanovnika Atike se dramatično smanjuju, potrošnja je u kratkom periodu porasla za 40 procenata, dodatni pritisak predstavlja i sve veći broj turista, ali najviše klimatske promene, suše, toplotni talasi poput trenutnog. Plan vlade se bazira na ustavnoj odredbi o vodi kao javnom dobru i svodi se na neophodne mere, od stvaranja održivih kompanija za vodosnabdevanje, navodnjavanje i kanalizaciju, preko holističkog planiranja i centralizovanog upravljanja svim potrebnim projektima do implementiranja novih tehnologija. Planira se niz tehničkih mera, od bušenja novih bunara, jačanje crpnih stanica, spajanje reka, izgradnja sistema desalinizacije, koji bi omogućio korišćenje morske vode. U slučaju ozbiljnog rizika koristiće se i mogućnost transporta vode tankerima koji bi prevozili 100.000 kubnih metara vode. Kada je reč o Atici odobrene su investicije od 2,5 milijarde evra koje bi trebale da budu dovoljne da se u narednih 10 godina reši problem vodovodnog i kanalizacionog sistema. Projekat koji treba da zadovolji potrebe 410.000 stanovnika Atike uključuje izgradnju 1.400 kilometara cevovoda, puštanje u pogon tri nova postrojenja za prečišćavanje vode, kao i sistem prečišćavanja otpadnih voda koje bi se koristile u industrijske svrhe, proizvodnju energije.
Do tada, i stanovništvo mora da prihvati da voda mora da se štedi na šta će ih ubuduće upozoriti i poskupljenje vode. Plan vlade su i hitne inicijative u narednih šest meseci, kampanje za podizanje svesti građana.
Takođe, Rezerve vode u hidroelektranama koje napajaju elektroenergetski sistem su zabrinjavajuće. One su na najgorem nivou u poslednje dve decenije, proizvodi se oko 1.930 gigavat-sati, što znači da je u odnosu na prošlu godinu izgubljeno 300 gigavat-sati ili 800 za dve godine. Ukoliko se suša i toplotni talasi nastave, Grčka će biti u ozbiljnom problemu, jer je već sada na 19. mestu u svetu po nivou rizika od deficita vode.
Toplotni talas koji je temperature u Grčkog podigao iznad 42 stepena Celzijusa izazvao je nagli porast potrošnja električne energije, te je i cena po megavat-satu na grčkoj energetskoj berzi skočila na 140,26 evra. To je 26 odsto više nego prethodnih dana, odnosno u odnosu na prošlu nedelju čak 77 procenata, što će bitno uticati na račune ispostavljene domaćinstvima.
Naime, zbog velike potražnje za strujom, izazvane visokim temperaturama u Evropi, mreže zemalja jugoistočne Evrope ne mogu da transportuju velike količine električne energije sa ostatka tržišta, te su cene u veleprodaji od Mađarske do Mediterana dvostruko više nego u ostalom delu Evrope.