Ati­na ima re­zer­ve za 700 da­na

Jasmina Pavlović Stamenić

26. 07. 2025. 14:15

Тешко ­наћи­ спас­ о д­великих ­врућина (Фото EPa/Orestis Panagiotou)

Od na­šeg do­pi­sni­ka

Ati­na – Grč­ka se po­no­vo su­o­ča­va sa dra­ma­tič­nom ne­sta­ši­com vo­de, jer u zim­skom pe­ri­o­du ni­je bi­lo neo­p­hod­ne ko­li­či­ne pa­da­vi­na, te su aku­mu­la­ci­o­na je­ze­ra osta­la po­lu­pra­zna. Vod­ne re­zer­ve na Ati­ci sma­nje­ne su za 50 od­sto u po­re­đe­nju sa 2023. i uko­li­ko se pe­ri­od vru­ći­na i su­ša pro­du­ži, Ati­na će ima­ti vo­de za pi­će sa­mo za 700 da­na.

Grč­ka vla­da je na hit­noj sed­ni­ci usvo­ji­la na­ci­o­nal­ni plan za re­ša­va­nje pro­ble­ma vo­do­snab­de­va­nja i oču­va­nja po­sto­je­ćih re­sur­sa ko­ji iz­me­đu osta­log pred­vi­đa cen­tra­li­za­ci­ju upra­vlja­nja vod­nim re­sur­si­ma, od­no­sno ob­je­di­nja­va­nje 700 ma­lih vo­do­vod­nih kom­pa­ni­ja ko­je su do sa­da kon­tro­li­sa­le op­šti­ne u tri ve­li­ke kom­pa­ni­je ko­je će bi­ti ras­po­re­đe­ne na Ati­nu, So­lun i osta­tak ze­mlje. Pre­mi­jer Ki­ri­ja­kos Mi­co­ta­kis upo­zo­rio je da je ni­vo vo­de u če­ti­ri iz­vo­ra iz ko­jih se snab­de­va glav­ni grad, re­zer­vo­a­ra Mor­nos i Evi­nos, Ma­ra­ton i Ili­ki naj­ni­ži u po­sled­nje tri de­ce­ni­je, te da su neo­p­hod­ne hit­ne me­re šted­nje, ali i ula­ga­nja u in­fra­struk­tu­ru, no­va aku­mu­la­ci­o­na je­ze­ra, no­ve bra­ne i mo­der­ni­za­ci­ja po­sto­je­ćih. S ob­zi­rom na to da je ni­vo u aku­mu­la­ci­o­nom je­ze­ru Mor­nos, oda­kle se Ati­na snab­de­va, od pro­šle go­di­ne opao za tri me­tra, od­no­sno od pr­vo­bit­ne vi­si­ne aku­mu­la­ci­o­nog je­ze­ra za čak 40 me­ta­ra, raz­lo­ga za uz­bu­nu odav­no ima. Su­ša je ve­štač­ka je­ze­ra i re­zer­vo­a­re na Ati­ci pre­tvo­ri­la u tu­žnu sli­ku. Na­gli pad vo­de u je­ze­ru Mor­nos već je ot­krio svo­je­vre­me­no po­to­plje­no na­se­lje Ka­li. Po­no­vo su vi­dlji­vi de­lo­vi ka­me­nih ku­ća, sta­rih pu­te­va i se­la. Okol­no sta­nov­ni­štvo ka­že da ta­kvu sli­ku ne pam­ti.

Pre­mi­jer na­gla­ša­va da je no­vi plan pi­ta­nje ve­li­ke na­ci­o­nal­ne re­for­me ko­ja ne tre­ba da re­ši sa­mo pro­ble­me i po­tre­be da­na­šnji­ce, već da bu­de pri­pre­ma za ve­li­ke iza­zo­ve u na­red­nih 30 go­di­na. Za­li­he vo­de za 4,4 mi­li­o­na sta­nov­ni­ka Ati­ke se dra­ma­tič­no sma­nju­ju, po­tro­šnja je u krat­kom pe­ri­o­du po­ra­sla za 40 pro­ce­na­ta, do­dat­ni pri­ti­sak pred­sta­vlja i sve ve­ći broj tu­ri­sta, ali naj­vi­še kli­mat­ske pro­me­ne, su­še, to­plot­ni ta­la­si po­put tre­nut­nog. Plan vla­de se ba­zi­ra na ustav­noj od­red­bi o vo­di kao jav­nom do­bru i svo­di se na neo­p­hod­ne me­re, od stva­ra­nja odr­ži­vih kom­pa­ni­ja za vo­do­snab­de­va­nje, na­vod­nja­va­nje i ka­na­li­za­ci­ju, pre­ko ho­li­stič­kog pla­ni­ra­nja i cen­tra­li­zo­va­nog upra­vlja­nja svim po­treb­nim pro­jek­ti­ma do im­ple­men­ti­ra­nja no­vih teh­no­lo­gi­ja. Pla­ni­ra se niz teh­nič­kih me­ra, od bu­še­nja no­vih bu­na­ra, ja­ča­nje crp­nih sta­ni­ca, spa­ja­nje re­ka, iz­grad­nja si­ste­ma de­sa­li­ni­za­ci­je, ko­ji bi omo­gu­ćio ko­ri­šće­nje mor­ske vo­de. U slu­ča­ju ozbilj­nog ri­zi­ka ko­ri­sti­će se i mo­guć­nost tran­spor­ta vo­de tan­ke­ri­ma ko­ji bi pre­vo­zi­li 100.000 kub­nih me­ta­ra vo­de. Ka­da je reč o Ati­ci odo­bre­ne su in­ve­sti­ci­je od 2,5 mi­li­jar­de evra ko­je bi tre­ba­le da bu­du do­volj­ne da se u na­red­nih 10 go­di­na re­ši pro­blem vo­do­vod­nog i ka­na­li­za­ci­o­nog si­ste­ma. Pro­je­kat ko­ji tre­ba da za­do­vo­lji po­tre­be 410.000 sta­nov­ni­ka Ati­ke uklju­ču­je iz­grad­nju 1.400 ki­lo­me­ta­ra ce­vo­vo­da, pu­šta­nje u po­gon tri no­va po­stro­je­nja za pre­či­šća­va­nje vo­de, kao i si­stem pre­či­šća­va­nja ot­pad­nih vo­da ko­je bi se ko­ri­sti­le u in­du­strij­ske svr­he, pro­iz­vod­nju ener­gi­je.

Do ta­da, i sta­nov­ni­štvo mo­ra da pri­hva­ti da vo­da mo­ra da se šte­di na šta će ih ubu­du­će upo­zo­ri­ti i po­sku­plje­nje vo­de. Plan vla­de su i hit­ne ini­ci­ja­ti­ve u na­red­nih šest me­se­ci, kam­pa­nje za po­di­za­nje sve­sti gra­đa­na.

Ta­ko­đe, Re­zer­ve vo­de u hi­dro­e­lek­tra­na­ma ko­je na­pa­ja­ju elek­tro­e­ner­get­ski si­stem su za­bri­nja­va­ju­će. One su na naj­go­rem ni­vou u po­sled­nje dve de­ce­ni­je, pro­iz­vo­di se oko 1.930 gi­ga­vat-sa­ti, što zna­či da je u od­no­su na pro­šlu go­di­nu iz­gu­blje­no 300 gi­ga­vat-sa­ti ili 800 za dve go­di­ne. Uko­li­ko se su­ša i to­plot­ni ta­la­si na­sta­ve, Grč­ka će bi­ti u ozbilj­nom pro­ble­mu, jer je već sa­da na 19. me­stu u sve­tu po ni­vou ri­zi­ka od de­fi­ci­ta vo­de.

To­plot­ni ta­las ko­ji je tem­pe­ra­tu­re u Grč­kog po­di­gao iz­nad 42 ste­pe­na Cel­zi­ju­sa iza­zvao je na­gli po­rast po­tro­šnja elek­trič­ne ener­gi­je, te je i ce­na po me­ga­vat-sa­tu na grč­koj ener­get­skoj ber­zi sko­či­la na 140,26 evra. To je 26 od­sto vi­še ne­go pret­hod­nih da­na, od­no­sno u od­no­su na pro­šlu ne­de­lju čak 77 pro­ce­na­ta, što će bit­no uti­ca­ti na ra­ču­ne is­po­sta­vlje­ne do­ma­ćin­stvi­ma.

Na­i­me, zbog ve­li­ke po­tra­žnje za stru­jom, iza­zva­ne vi­so­kim tem­pe­ra­tu­ra­ma u Evro­pi, mre­že ze­ma­lja ju­go­i­stoč­ne Evro­pe ne mo­gu da tran­spor­tu­ju ve­li­ke ko­li­či­ne elek­trič­ne ener­gi­je sa ostat­ka tr­ži­šta, te su ce­ne u ve­le­pro­da­ji od Ma­đar­ske do Me­di­te­ra­na dvo­stru­ko vi­še ne­go u osta­lom de­lu Evro­pe.