SPC danas obeležava Svete mučenike Makaveje

Jovana Milovanović

14. 08. 2025. 07:00

Икона Свети мученици Макавеји (Фото СПЦ)

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Svete mučenike Makaveje. Ovaj praznik, napisan u crkvenom kalendaru podebljanim slovom, posvećen je starozavetnim jevrejskim svetiteljima i mučenicima iz drugog veka pre nove ere. Takođe, danas se slavi i Iznošenje Časnog Krsta i počinje Velikogospojinski post.

Prema “Ohridskom prologu”, braća Avim, Antonin, Gurije, Eleazar, Evsevon, Adim i Markel, njihova majka Solomona i njihov učitelj Eleazar postradali su mučenički 166. pre nove ere od strane imperatora Antioha Jedanaestog Epifana.

Osvojivši Judeju, imperator je u Jerusalim uveo grčke paganske običaje, u Jerusalimski hram postavio kip grčkog paganskog boga Zevsa i prisiljavao Jevreje da mu se poklone i da moraju jesti svinjsko meso. Sveštenik Eleazar, koji je bio posvećen Mojsijevom zakonu i jedan je od Sedamdeset i dva prevodilaca Svetog pisma sa jevrejskog na grčki, prvi je odbio i zbog toga je mučen i spaljen na ognju. Istu hrabrost pokazali su i njegovi učenici, kao i njihova majka. Na majčine oči, car je mučio jednog po jednog sina i bacao na oganj. Kada je videla i poslednjeg, trogodišnjeg sina u ognju, ona je sama uskočila i izgorela.

Mošti mučenika Makaveja čuvaju se u bazilici Svetog Andreja u Kelnu, a njihov podvig inspirisao je Judu Makaveja da povede pobunu protiv Antioha Epifana kako bi očistio Jerusalimski hram od paganskih idola.

Sveti mučenici Makaveji (Foto Vikipedija)

Iznošenje Časnoga Krsta

Ovaj praznik dogovorno su ustanovili Grci i Rusi u vreme grčkog cara Manuila i ruskog kneza Andreja, kao spomen istovremene pobede Rusa nad Bugarima i Grka nad Saracenima. I Ruska i Grčka vojska pred sobom nosile su krstove iz kojih je zasvetlela nebeska svetlost.

Ustanovljeno je da se na današnji dan iznosi krst iz crkve Svete Sofije, i to najpre na sredinu crkve, a potom na ulice radi poklonjenja naroda i spomena na pomoć krsta u ratovima. Nije iznošen obični krst, nego upravo Časni Krst, koji je čuvan u hramu carskog dvora. Dan ranije, on je prenošen u crkvu Svete Sofije, odakle je nošen ulicama Carigrada radi osveštavanja zemlje i vazduha. Nakon 14 dana ponovo je vraćan u hram carske palate.

Freska u Crkvi Svetog Dimitrija u Beogradu (Foto J. Milovanović)

Počinje post

Bogorodičin, odnosno Gospojinski post traje do 27. avgusta. Strožiji je od božićnog i apostolskog posta, pa pravoslavni hrišćani zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici ovaj post poste kao i Veliki post, sve dane na vodi, osim subote i nedelje kada je dozvoljeno ulje i vino. Jedino na praznik Preobraženja Gospodnjeg jede se riba bez obzira u koji dan nedelje pao. Ako sam praznik Uspenja padne u sredu i petak, ne mrsi se već se jede riba, vino i ulje.