Emotivna glad pojačana u letnjim mesecima
(Фото А. Васиљевић)
Vrućina koja je u toku letnjih dana nepodnošljiva kod većine sugrađana daje lažan osećaj sitosti. Onda dođe veče, temperatura pada, a potreba za hranom raste. Mnogi nesvesno gube balans, preskaču obroke da bi sebe kaznili za večernje prejedanje. Opet dan provedu u gladovanju, a u toku večeri utehu nalaze u hrani. Krug se ponavlja iz dana u dan.
Ovo je samo jedna od tema kojima se bavi nacionalna kampanja „Teži ravnoteži” koja već sedam godina podseća građane da je ključ u ravnoteži. Povezanost emocija i ishrane samo je jedno od važnih pitanja na koje daju odgovor kroz edukaciju i podršku. Pomažu sugrađanima da razviju zdrav odnos prema hrani i sopstvenom telu, a širi cilj je prevencija gojaznosti kod dece i odraslih.
Neka od pitanja kojima se bave upravo poslednjih meseci jesu i kako da razlikujemo fizičku od emocionalne gladi, zašto nam hrana često služi kao nagrada, uteha ili bekstvo umesto kao izvor energije, kako društvene mreže utiču na nas...
Odgovore na njih dala je prim. dr Marija Đurović, šef odseka za adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju u Bolnici za psihijatriju KBC „Dr Dragiša Mišović”.
Letnji dani često donose više aktivnosti i promenjen ritam pa se lako desi da ljudi zanemare svoje obroke. Neki to rade namerno u želji da izgube kilograme, drugi nemaju osećaj gladi u toku dana, ali se naveče suočavaju sa jakim apetitom. Najvažnije je napraviti razliku između vrste gladi. Emotivna glad, za razliku od fiziološke, ne nastaje postepeno. Ona se pojavi naglo, uz jak poriv da se baš sada nešto pojede, često vrlo konkretna hrana. Prati je osećaj žudnje i impulsivnosti koja se teško kontroliše. Glavni okidači za prejedanje mogu biti tuga, usamljenost, povređenost, ali i radost, uzbuđenje, dosada...
– Ljudi ponekad koriste hranu da popune emocionalnu prazninu ili da se nagrade. Svako treba da uživa u hrani, ali važno je napraviti razliku jer fizička glad se zadovoljava bilo kojom hranom i prestaje kada utolimo tu potrebu, a emocionalna često ostaje i posle jela – istakla je dr Đurović.
Sve više je i mlađih i starijih koji se bore sa ovim problemom, doktorka je dala praktične savete kako da se izborimo sa tom vrstom gladi.
– Važno je zapitati se da li osobi treba dijeta. Ako nema višak kilograma, nije potreban nikakav režim, već samo usklađivanje osnovnih navika. Ključ su jednostavni, održivi koraci – tri glavna obroka dnevno, dve užine, dovoljno sna, fizička aktivnost i socijalni život. To su temelji zdravog odnosa prema hrani i telu. U trenucima kada osećamo impuls da jedemo dobro je zastati i zapitati se da li je to zaista glad ili pokušavamo nešto da potisnemo. Važno je naći alternativu. To može da bude šetnja, razgovor, knjiga, druženje... Ako osoba uoči da ima izazove u odnosu prema hrani koje ne uspeva da reši sama, to je znak da treba da potraži pomoć stručnjaka – navela je dr Đurović.
Pored svih lepota koje donosi, leto je za većinu i najstresnije godišnje doba. Problem je pojačan kod osoba koje imaju problema u vezi sa sopstvenim izgledom. Dodatni pritisak stvaraju društvene mreže koje nam nameću kriterijume kako treba da izgledamo.
– Mlade danas savetuju ljudi bez ikakvih kvalifikacija, bivši pacijenti i neprovereni izvori, što može da bude opasno kako za fizičko tako i mentalno zdravlje. Važno je razviti kritički odnos prema sadržaju koji pratimo. Internet treba da bude izvor inspiracije i razonode, ali ne i mesto gde tražimo dijagnoze i terapije. Važno je da pažljivo biramo kome verujemo. A informacije i pomoć tražimo na pravom mestu od stručnjaka – poručila je dr Đurović.