Proizvodnja lešnika primamljiva, ali zahtevna
Душко Црномарковић и Милош Ђапа у дрвореду леске Фото М. Обадић
Kikinda – Kao prevashodno poljoprivredni kraj, u Kikindi se ratari najčešće odlučuju da gaje povrtarske kulture. Ima i onih, i to sve više, koji su proizvodnju usmerili na uzgoj koštunjavog voća, posebno lešnika.
Proizvodnja lešnika doživela je nagli porast prethodnih godina, a u Kikindi zauzima ukupnu površinu od oko 700 hektara, uključujući i velike firme. Duško Crnomarković iz Kikinde prvi zasad leske podigao je pre 13 godina.
– Imam ukupno 3,5 hektara pod lešnikom. Posla ima dosta i ovo je veoma zahtevna proizvodnja. Ekspanzija je počela pre desetak godina, ali je dug proces do ostvarenja cilja. Da bi se dobio vrhunski prinos, treba da prođe u proseku 12 godina. Potrebno je strpljenje i da se čeka – ističe Crnomarković.
Lešnici traže mnogo sunčanih dana, a proizvođačima najveći problem zadaju insekti, od kojih je u poslednje vreme stenica najzastupljenija. Početak je uvek težak, pa je Duško znanja sticao tokom same proizvodnje.
–U početku nisam bio upućen u proizvodnju lešnika, posebno u vezi sa samom setvom. Razmak između zasada trebalo je da raširim za još metar i 30 centimetara, jer se krošnje sudaraju – prenosi svoje iskustvo Crnomarković, koji proizvodi tri sorte lešnika: enis, tonda i halski džin.
Otkupna cena lešnika kreće se od 950 do 970 dinara po kilogramu na veliko, a prinos varira i dosta zavisi od vremenskih prilika. Po hektaru iznosi oko dve-tri tone.
– Plodovi lešnika počinju da se sakupljaju pred kraj avgusta, a tome prethodi dosta rada – orezivanje, okopavanje, prskanje, đubrenje i navodnjavanje. Lešnik se selektuje i suši, što je mukotrpan posao, a radne snage nema. Ovo je porodično gazdinstvo na kome radimo supruga, sin i ja. Pomažu i drugi proizvođači, pružamo potporu međusobno. Do sada smo sve radili ručno. Nedavno smo kupili mašinu skupljač lešnika, pa će, nadam se, od sada bar taj deo uzgoja biti lakši i brži – dodaje Crnomarković.
I Miloš Đapa iz Kikinde je dugogodišnji uzgajivač lešnika, i to već 20 godina. Jedan je od pokretača Udruženja „Ki lešnik”, koje je osnovano 2023. da bi pomagalo uzgajivačima.
– Udružili smo se najviše zbog problema u proizvodnji i održavanju zasada. Organizujemo edukacije i predavanja stručnjaka, što je naišlo na dobar odziv. Proizvođačima puno znači, jer saznaju na koji način mogu da dobiju zdrav plod lešnika – ističe Đapa.
Udruženje „Ki lešnik” ima više od dvadeset članova koji to koštunjavo voće gaje na oko stotinu hektara plodnog zemljišta.