Ukrajinsko-ruski rat za vodu

Najveći konkretan dobitak Rusije u ratu u Ukrajini, posle povratka Krima u sastav matice jeste osvajanje Severnokrimskog kanala. To je kanal koji vodu iz Dnjepra usmerava ka Krimu koji ima problem sa vodosnabdevanjem. Čak 85 odsto vode potrebne Krimu dolazilo je tim kanalom iz Dnjepra.

Ukrajina je nakon ulaska ruskih trupa na Krim 2014. godine blokirala Severokrimski kanal, znajući koliko on znači za to poluostrvo. Kanal je otvoren posle osam godina. Tačnije,  2022. godine sa početkom ruske specijalne vojne operacije. Ruske snage koje su napredovale u pravcu Hersona nisu naišle na značajniji otpor  pa su čak i prešle Dnjepar. Rusi su tada držali obe obale Krima tako da je voda mogla nesmetano ponovo da poteče Severokrimskim kanalom.  

Ali, sa rušenjem brane Kahovskaja nivo vode u tom delu Dnjepra je opao za 18 metara. Ulaz ua kanal je zbog toga ostao na suvom. Rusi su razmatrali ideju da vodu za kanal crpe iz bunara ali voda u njima je slana – do pet odsto saliniteta što praktično ubija biljke. Kao jedino rešenje preostalu jake pumpe koje bi crpele vodu iz Dnjepra i usmeravale u kanal i dalje ka Krimu. To je veoma važno pitanje jer je kvalitet vode na Krimu znatno opao.   

Ukrajinski stručnjaci predviđaju da će se prostor između Hersona i Krima, bez valjanog sistema navodnjavanja pretvoriti u pustinju. Rusi su na krajnjem istoku Krima kanal počeli da pune vodom iz bunara, i to za sada daje dobre rezultate. Ali, ostaje problem sa zapadom poluostrva gde se nalazi najveći grad – Sevastopolj. Opali su prinosi poljoprivrede i sada je pred Moskvom veliki izazov. Rusija ima snage, sredstava i zananja da taj problem reši sistemima za desalinizaciju morske vode. Ali to je moguće nakon završetka sukoba.