Veliki novac

03. 01. 2009. 22:00

Снежне вратоломије и уживање на санкама (Фото Бета)

Čovek prosto ne zna da li da skija ili da uživa odmarajući se, kaže nam Branko Krivokapić, direktor ,,Horesa”, poslovne asocijacije hotelske i restoranske industrije iz Beograda, koga smo zatekli na Kopaoniku. U proteklih dvadeset godina ovo je najlepša sezona na planini koja magnetski privlači ljubitelje zimskih sportova i zimskog odmora, pa je dilema našeg sagovornika, dabome, neka vrsta metafore, jer Krivokapić ne propušta ni trenutak uživanja na besprekorno uređenim stazama, koje u ove praznične dane vrve od hiljada turista.

– Na Kopaoniku je mnogo urađeno u poslednje vreme, praktično je potpuno revitalizovan – kaže Krivokapić. – Uređena je još jedna staza, postavljene su nove žičare, obezbeđeni su topovi za proizvodnju veštačkog snega, ali oni sada, srećom, miruju. S ponosom može da se kaže da kapaciteti na ovoj planini mogu da prihvate čak trideset hiljada skijaša na sat, ali je najvažnije da ima snega.

Biće–neće biti snega, to pitanje je neizostavno upleteno u sve razgovore o zimskom turizmu u Srbiji, jer smo zbog globalnih klimatskih promena pritisnuti dilemom šta će biti sa zimskim centrima na visinama ispod 1.500 metara, koliko će na njima biti snega – kaže Krivokapić, uz konstataciju da je Kopaonik i u ovoj stvari postavio putokaz. Topovi za proizvodnju veštačkog snega uveliko eliminišu problem, ali je za njih potreban veliki novac.

Javno preduzeće „Skijališta Srbije” zaista je odrešilo kesu, mnogo je urađeno na Kopaoniku, na Divčibarama, Zlatiboru, na Staroj planini.

Skijališta na Zlatiboru su besprekorna, puštanjem šestosedne žičare planina se vratila na mapu skijaških centara, ali zbog snega, pitanje dužine sezone izbija u prvi plan. Uređena su i skijališta na Divčibarama, na Staroj planini su postavljene dve žice, što je početak jednog velikog, ambicioznog projekta, mnogo većeg od onog na Kopaoniku.

– Za Staru planinu je sada ključno da se obezbedi veliki novac, oko milijardu evra da bi Srbija dobila izuzetni skijaški centar. Bez stranih investicija to je neizvodljivo. Uveren sam da se novac najlakše može obezbediti preko modela partner šipa, saradnjom države i privatnog sektora, ali paralelno treba da radimo i na drugim programima – kaže Krivokapić.

Naš sagovornik naglašava da treba definisati programe za dolazak mladih na planine i na ski-staze, od dece do tinejdžera. U početku neka to budu jednodnevni i dvodnevni izleti, ali Krivokapić podseća i na razne mogućnosti edukacije, od upoznavanja atraktivnosti zimskih sportova, do insistiranja na njihovoj velikoj koristi za zdravlje i povezanosti sa brigom za očuvanje prirode i ekološke ravnoteže.

– Treba učiniti sve da što više mladih dolazi na planine, na sneg. Uz odgovarajuće popuste i druge pogodnosti, to bi otvorilo put novim generacijama da stasaju ne samo u skijaše nego i u potrošače okrenute zimskoj industriji – konstatuje Krivokapić.

Sve u svemu, u odnosu na okruženje, Srbija je napravila veliki korak napred, pogotovo u odnosu na Jahorinu i Bjelasicu u Bosni i Hercegovini. Naročito je iskoračio Kopaonik.

Iako su i cene više, ova sezona i ovi dani pokazuju da ta planina nije bez turista, naprotiv, svedoči Branko Krivokapić.