To­plot­ni ta­la­si sve če­šći i že­šći

Milan Janković

07. 09. 2025. 14:15

Паркови могу да ублаже топлоту (Фото М.Спасојевић)

Sve kli­mat­ske pro­jek­ci­je ja­sno po­ka­zu­ju da će u bu­duć­no­sti to­plot­ni ta­la­si bi­ti če­šći, du­ži i in­ten­ziv­ni­ji, po­seb­no u ju­go­i­stoč­noj Evro­pi, ko­ja je ozna­če­na kao jed­na od glo­bal­nih „vru­ćih ta­ča­ka”. Da je ta­ko, po­tvr­đu­je i pri­mer Be­o­gra­da ko­ji se iz go­di­ne u go­di­nu na­la­zi na pu­tu sve že­šćih uda­ra vre­li­ne. Struč­nja­ci se sla­žu da je ta­las to­plo­te ko­ji je za­hva­tio pre­sto­ni­cu kra­jem ovog ju­la ne­za­be­le­žen u no­vi­joj isto­ri­ji zva­nič­nog me­re­nja tem­pe­ra­tu­re.

Pr­vi put u Sr­bi­ji spro­ve­de­na je ta­ko­zva­na br­za stu­di­ja atri­bu­ci­je kli­mat­skih pro­me­na, što je va­žan alat u pra­će­nju uti­ca­ja kli­mat­skih pro­me­na na na­še okru­že­nje. O re­zul­ta­ti­ma za por­tal „Kli­ma 101” pi­šu uče­sni­ci stu­di­je Mi­li­ca To­šić i La­zar Fi­li­po­vić sa In­sti­tu­ta za me­te­o­ro­lo­gi­ju u Be­o­gra­du, ina­če dok­to­ran­di na Fi­zič­kom fa­kul­te­tu.

Oni pod­se­ća­ju da je le­to ko­je po­la­ko pro­la­zi obe­le­žio niz to­plot­nih ta­la­sa. Naj­in­ten­ziv­ni­ji od njih bio je onaj ko­ji je kra­jem ju­la po­go­dio cen­tral­ne, is­toč­ne i ju­žne kra­je­ve Sr­bi­je, u to­ku ko­jeg je u Kru­šev­cu bi­la za­be­le­že­na naj­vi­ša tem­pe­ra­tu­ra od 44 ste­pe­na Cel­zi­ju­sa.

Na­rav­no, na uda­ru ovog ta­la­sa vre­li­ne bio je i glav­ni grad, mo­žda i iz­ra­že­ni­je od dru­gih lo­ka­ci­ja zbog svo­jih to­plot­nih ostr­va, od­no­sno zbog ogrom­ne ko­li­či­ne usi­ja­nog be­to­na, as­fal­ta i če­li­ka ko­ji­ma su za­tr­pa­ne ne­ka­da­šnje ze­le­ne po­vr­ši­ne.

Ova­kav to­plot­ni ta­las je, usled kli­mat­skih pro­me­na, da­nas mno­go ve­ro­vat­ni­ja po­ja­va ne­go što je to ne­ka­da bio slu­čaj, za­klju­ču­ju is­tra­ži­va­či. Nje­go­va po­ja­va je da­nas 12 pu­ta ve­ro­vat­ni­ja ne­go sre­di­nom 20. ve­ka.

Pre­ma po­da­ci­ma Re­pu­blič­kog hi­dro­me­te­o­ro­lo­škog za­vo­da, tem­pe­ra­tu­re su na vr­hun­cu to­plot­nog ta­la­sa, 26. ju­la, na 14 me­te­o­ro­lo­ških sta­ni­ca ši­rom Sr­bi­je pre­la­zi­le 40 ste­pe­ni. Ali to­plot­ni ta­la­si se ne me­re sa­mo mak­si­mu­mi­ma tem­pe­ra­tu­re – ni­je reč sa­mo o jed­nom izo­lo­va­nom da­nu ka­da je bi­lo ve­o­ma to­plo, već o ne­ko­li­ko da­na za­re­dom sa eks­trem­no vi­so­kim tem­pe­ra­tu­ra­ma. Kon­kret­no, in­ten­zi­tet ovog to­plot­nog ta­la­sa de­fi­ni­san je kao mak­si­mal­na vred­nost pro­seč­ne mak­si­mal­ne dnev­ne tem­pe­ra­tu­re u tra­ja­nju od tri uza­stop­na da­na.

Re­zul­ta­ti ta­ko­zva­ne atri­bu­ci­je po­ka­zu­ju da je ova­kav do­ga­đaj 12 pu­ta ve­ro­vat­ni­ji ne­go ne­ka­da. To zna­či da bi u kli­mi iz 1950. go­di­ne ova­ko eks­trem­ne vru­ći­ne po­go­di­le Sr­bi­ju tek jed­nom u vi­še od po­la ve­ka, a da­nas ih mo­že­mo oče­ki­va­ti sva­kih pet do šest go­di­na, na­vo­de is­tra­ži­va­či.

Ovo zna­či da bi oso­ba ro­đe­na 1950. go­di­ne, uz pro­se­čan ži­vot­ni vek od 80 go­di­na, to­kom svog ži­vo­ta is­ku­si­la mo­žda je­dan ili dva ovo­li­ko eks­trem­na to­plot­na ta­la­sa. Na­su­prot to­me, ne­ko ko je ro­đen 2020. go­di­ne mo­gao bi da ih do­ži­vi i do 15, i to pod uslo­vom da se trend glo­bal­nog za­gre­va­nja ne na­sta­vi.

Da­kle, sve­do­ci smo sve če­šćoj po­ja­vi to­plot­nih ta­la­sa u Sr­bi­ji. Pam­ti­mo pret­hod­no le­to, 2024. go­di­ne, kao naj­to­pli­je od ka­da po­sto­je zva­nič­na me­re­nja u Sr­bi­ji, i nje­ga su obe­le­ži­li du­go­traj­ni to­plot­ni ta­la­si. U po­re­đe­nju sa pro­šlom go­di­nom, to­plot­ni ta­las iz 2025. bio je kra­ći, ali eks­trem­ni­ji po in­ten­zi­te­tu, po­seb­no na ju­gu i ju­go­i­sto­ku ze­mlje.

Me­đu­tim, bez ob­zi­ra na to da li se po­sma­tra kra­tak, ali ve­o­ma in­ten­zi­van to­plot­ni ta­las ili du­ži pe­ri­od vru­ći­ne, re­zul­ta­ti su kon­zi­stent­ni: kli­mat­ske pro­me­ne su ova­kve eks­tre­me uči­ni­le de­se­tak pu­ta ve­ro­vat­ni­jim ne­go što su bi­li u pro­šlo­sti. Ne­do­sta­ju po­u­zda­ni po­da­ci za pre­din­du­strij­ski pe­ri­od, ali po­re­đe­njem do­ga­đa­ja to­plot­nih ta­la­sa u kon­stru­i­sa­noj kli­mi iz 2024. go­di­ne sa kli­mom ko­ja od­go­va­ra uslo­vi­ma iz 1950. do­bi­je­na je ja­sna sli­ka o to­me ko­li­ko su ova­kvi eks­tre­mi da­nas če­šći u od­no­su na pro­šlost.

– Me­to­do­lo­gi­ja br­ze atri­bu­ci­je raz­vi­je­na je ta­ko da se mo­že pri­me­ni­ti na raz­li­či­te vre­men­ske eks­tre­me kao što su po­pla­ve, su­še i olu­je, kod ko­jih je ana­li­za ne­što slo­že­ni­ja. Ne pla­ni­ra­mo da se za­u­sta­vi­mo na to­plot­nim ta­la­si­ma, već da na­sta­vi­mo is­tra­ži­va­nja u prav­cu pro­ši­re­nja me­to­do­lo­gi­je upra­vo na po­pla­ve, su­še i eks­trem­ne olu­je, ka­ko bi­smo do­bi­li sve­o­bu­hvat­ni­ju sli­ku ri­zi­ka usled kli­mat­skih pro­me­na u Sr­bi­ji i re­gi­o­nu – is­ti­ču is­tra­ži­va­či.

To­plot­ni ta­la­si pred­sta­vlja­ju je­dan od naj­o­pa­sni­jih kli­mat­skih eks­tre­ma za jav­no zdra­vlje, po­ljo­pri­vre­du, ener­ge­ti­ku i vod­ne re­sur­se. Po­seb­no su ri­zič­ni u gra­do­vi­ma, gde efe­kat ur­ba­nog ostr­va to­plo­te po­ja­ča­va po­sle­di­ce, a kli­mat­ske pro­me­ne ih či­ne če­šćim, in­ten­ziv­ni­jim i du­žim.

Stu­di­je atri­bu­ci­je omo­gu­ća­va­ju da se br­zo i na­uč­no pot­kre­plje­no po­ka­že ulo­ga kli­mat­skih pro­me­na u eks­trem­nim do­ga­đa­ji­ma. Ti­me se ja­ča jav­na svest, po­ma­že do­no­še­nje me­ra pri­la­go­đa­va­nja i da­je po­dr­ška zdrav­stve­nom si­ste­mu, po­ljo­pri­vre­di i ener­ge­ti­ci ka­ko da bo­lje pla­ni­ra­ju od­go­vo­re na ova­kve kri­ze. Ta­ko­đe nam pru­ža svest ko­li­ko če­šći po­sta­ju ova­kvi do­ga­đa­ji usled pro­me­na u kli­mi, što ne bi­smo mo­gli da za­klju­či­mo po­sma­tra­ju­ći sa­mo­stal­ne po­dat­ke, za­klju­ču­je se na por­ta­lu „Kli­ma 101”.