Lekornu na čelu vlade, demonstranti na ulicama
(Фото ЕПА/Г.Х.)
Dok se novi francuski premijer Sebastijan Lekornu spremao da preuzme dužnost, demonstranti širom zemlje su blokirali auto-puteve, kružne tokove i mostove. Talas nezadovoljstva zbog najavljenih budžetskih rezova za narednu godinu i sve manje popularnosti predsednika Emanuela Makrona došao je u trenutku političke nestabilnosti, svega 48 sati nakon što je vlada pala na glasanju o poverenju.
Makron je brzo reagovao i u utorak kasno uveče imenovao Lekornua, bivšeg ministra odbrane, za novog predsednika vlade. Postavljanjem saveznika iz svoje stranke Preporod, Makron je, čini se, ponovo zadržao pristup koji je u protekloj godini u kratkom roku „potrošio” dve vlade. Kritičari predsednika potez su protumačili kao nastavak iste politike, što je dodatno raspalilo antirežimski bes mnogih demonstranata iz pokreta koji sebe naziva „Blokirajmo sve”. Širom Francuske juče je bilo sukoba policajaca sa grupama ljudi koji su blokirali mostove, tramvajske linije i puteve. Oko podneva je već bilo uhapšeno oko 300 demonstranata, od kojih je za 34 određen pritvor, preneo je „Figaro”. U proteste su se uključili i učenici srednjih škola, pa je tako bio otežan pristup u oko sto škola, dok je 27 ustanova bilo blokirano.
Vlasti su rasporedile oko 80.000 policajaca širom zemlje kako bi sprečili pokušaje blokade ključne infrastrukture.
„Snage reda imaju naređenje da ne tolerišu nikakvo nasilje, vandalizam, blokadu ili okupaciju vitalne infrastrukture naše zemlje,” izjavio je Bruno Retajo, odlazeći ministar unutrašnjih poslova. On je dodao da je na jugozapadu Francuske oko 50 demonstranata pokušalo da blokira tramvajske linije u Bordou, dok je paljenje kablova poremetilo železnički saobraćaj između Tuluza i Oša. Takođe, prema pisanju tamošnjih medija, grupa od oko stotinu, uglavnom mladih demonstranata okupila se u Ulici Alezija u Parizu, obarajući kontejnere i električne bicikle. Podigli su improvizovane barikade, zapalili smeće i zauzeli ulicu kako bi blokirali saobraćaj. Međutim, demonstranti su se brzo razišli nakon dolaska policije u opremi za razbijanje demonstracija, kada je ispaljen suzavac. Za svega nekoliko minuta policija je uklonila barikade, a saobraćaj se normalizovao – sve dok se demonstranti nisu ponovo okupili nekoliko blokova dalje, ponovivši isti scenario. Ta igra mačke i miša nastavila se potom i u drugim delovima grada i zemlje.
Pokret „Blokirajmo sve” započeo je svoje aktivnosti na internetu u maju, kada je pozvao na blokadu zemlje 10. septembra. A nakon što je bivši premijer Fransoa Bajru sredinom jula predstavio budžet štednje, taj poziv brzo se proširio društvenim mrežama. Mnogi strahuju da bi protesti mogli da izrastu u pokret nalik „Žutim prslucima”, koji je započeo takođe onlajn 2018. i izazvao mesece haotičnih i povremeno nasilnih protesta širom Francuske, da bi se na kraju ugasio nakon što je vlada potrošila skoro 10 milijardi evra kroz zamrzavanja poreza, povećanja minimalne zarade i drugih olakšica, prema navodima „GIS riportsa”. Istraživanje Fondacije „Žan Žores” pokazalo je da većinu učesnika pokreta „Blokirajmo sve” čine obrazovani i gnevni simpatizeri krajnje levice. Zahtevi navedeni u jednom onlajn pamfletu odražavaju levičarske prioritete: jačanje javnih službi, borbu protiv medijske koncentracije i oporezivanje bogatih. Žan-Lik Melanšon, lider krajnje levičarske stranke Nepokorena Francuska, podržao je pokret, a sledile su ga i druge levičarske partije. Ipak, kao i „Žuti prsluci”, pokret „Blokirajmo sve” nema zvanične lidere, njihova podrška je raznolika.
Iako je jedan od povoda za demonstracije bio protivljenje Bajrouvom predlogu budžeta, pad njegove vlade nije ugasio vatru. Naprotiv, Makronovi politički protivnici smatraju da će izbor još jednog premijera iz njegovog bliskog kruga ljudi samo dodatno podgrejati tenzije. Marin Tondelije, liderka francuske Zelene partije, rekla je u utorak uveče za televiziju BFMTV da je imenovanje Lekornua „provokacija” koja pokazuje „potpuno nepoštovanje” francuskog naroda, koji će se pitati čemu uopšte služi glasanje.
Levičari i dalje zameraju Makronu što nije izabrao nekog iz njihovih redova za premijera, iako su na prošlogodišnjim izborima, u širokoj koaliciji, osvojili najviše poslaničkih mesta. Žan-Lik Melanšon napisao je na društvenim mrežama da „samo odlazak samog Makrona može okončati ovu tužnu komediju prezira prema parlamentu, biračima i političkoj pristojnosti”.
Sa druge strane, Žordan Bardela, predsednik Nacionalnog okupljanja, rekao je da neće odmah pokušati da obori Lekornua i da će ga procenjivati na osnovu njegovih postupaka. To daje novom premijeru mali predah, budući da bi samo združeni glasovi levice i krajnje desnice bili dovoljni da ga sruše. Ali Bardela je ipak ismejao predsednikov izbor.
„Moto Emanuela Makrona glasi: ’Ne menjaš tim koji gubi’”, napisao je on na „Iksu”.
Lakorni: Nova vlada će morati da razgovara sa opozicijom
Sebastijan Lekornu izjavio je da će njegova nova vlada morati da bude kreativna i da razgovara sa opozicionim strankama. „Moraju da se dogode promene, ne samo kada je reč o formi ili metodu već i u suštini”, rekao je on na ceremoniji primopredaje dužnosti, preneo je BFMTV. On je istakao da je već za juče zakazao sastanak sa predstavnicima najvećih političkih partija, a da će u narednim danima razgovarati i sa drugim partijama, sindikatima, te da će se nakon toga obratiti građanima.