Politička moć iz zatvora

17. 09. 2025. 07:50

EPA/ANDRE BORGES

Savezni vrhovni sud Brazila osudio je bivšeg predsednika Žaira Bolsonara na više od 27 godina zatvora zbog pokušaja državnog udara. Presudu je izrekao sudija Aleksandar de Moraes, nakon što se većina članova sudskog veća izjasnila za osudu. Bolsonaro je, uz to, lišen prava da obavlja javne funkcije sve do 2060. godine.

Odluka suda predstavlja presedan u istoriji Brazila jer je prvi put jedan bivši predsednik osuđen zbog zavera protiv ustavnog poretka. Njegove pristalice optužuju sud za politički progon, a protivnici naglašavaju da je pravosuđe pokazalo spremnost da zaštiti institucije.

Odmah nakon objavljivanja presude usledile su reakcije iz Vašingtona. Državni sekretar Marko Rubio ocenio je da je Bolsonaro nepravedno osuđen i poručio da će Amerika odgovoriti na taj „lov na veštice“. Portparol Bele kuće Karolin Levit nagovestila je da se SAD ne plaše upotrebe vojne moći.

Bolsonarov sin Eduardo koji boravi u Teksasu najavio je moguće nove američke sankcije prema sudijama Saveznog vrhovnog suda. Podsećanja radi, SAD su već u julu uvele kaznene tarife od 50 odsto na niz brazilskih proizvoda kao i sankcije zvaničnicima pravosuđa.

Bolsonaro će uložiti žalbu, ali je malo izgleda da će presuda biti poništena. Moguće je, međutim, da mu kazna bude ublažena ili zamenjena kućnim pritvorom. Njegovi bivši ministri i generali osuđeni su na više od 15 godina zatvora. U Kongresu je za 16. septembar najavljeno podnošenje predloga amnestije, mada je Vrhovni sud već poručio da će svaku takvu odluku proglasiti neustavnom.

Politička težina Bolsonara i dalje je značajna. Prema istraživanjima, Bolsonaro i dalje ima podršku oko 20 odsto birača, najviše među evangelističkim hrišćanima koji čine oko 27 odsto stanovništva Brazila. Ukoliko bi podržao nekog na izborima 2026. godine, taj kandidat bi gotovo sigurno ušao u drugi krug protiv sadašnjeg predsednika Luiza Inasija Lule da Silve.

Najizgledniji naslednik Bolsonarovog političkog uticaja je guverner Sao Paula i bivši ministar infrastrukture Tarsisio de Frejtas. On je već najavio da bi, ukoliko postane predsednik, u „prvom satu“ pomilovao Bolsonara.

Međutim, borba za amnestiju ili eventualno predsedničko pomilovanje mogla bi dovesti do novih sukoba između političkih institucija i pravosuđa. U međuvremenu, Bolsonarovi saveznici pokušavaju da mobilišu evangelistički blok i očuvaju njegov politički uticaj.

Brazil je tako napravio istorijski korak. Prvi put je na dužu robiju poslat jedan predsednik osuđen zbog pokušaja državnog udara, ali sudbina Žaira Bolsonara i dalje će iz senke uticati na politički život zemlje, barem do narednih izbora.