NATO stvara „zid protiv dronova"
(EPA/Bo Amstrup)
Vlasti u Danskoj nakratko su zatvorile nekoliko aerodroma, uključujući i jedan vojni, nakon što su tokom noći između četvrtka i petka primećeni neidentifikovani dronovi. Ranije ove nedelje, zbog dronova bio je zatvoren i aerodrom u Kopenhagenu, a danska premijerka Mete Frederiksen je to opisala kao „najozbiljniji napad do sada” na kritičnu infrastrukturu zemlje, ne isključujući mogućnost ruske umešanosti.
Iako i dalje nije potvrđeno ko je upravljao tim dronovima, incidenti se dešavaju u trenutku povišene pripravnosti u Evropi. Ruske letelice su poslednjih nedelja ušle u vazdušni prostor Poljske, Estonije i Rumunije, što je navelo evropske zvaničnike da okrive Moskvu za provokacije usmerene na destabilizaciju regiona. Ovakva situacija naterala je evropskog komesara za odbranu Andrijusa Kubilijusa da zakaže razgovore s ministrima odbrane sedam zemalja sa istoka EU: Estonijom, Letonijom, Litvanijom, Finskom, Poljskom, Rumunijom i Bugarskom, uz učešće Ukrajine. Cilj njihove jučerašnje video-konferencije, prema pisanju medija, bio je da se utvrdi kakvu opremu te zemlje poseduju za suzbijanje upada dronova, šta im je dodatno potrebno da popune praznine duž istočnog krila NATO-a i razmotre mogućnosti finansiranja iz fondova EU za realizaciju projekta „zida protiv dronova”.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je ranije ovog meseca da Brisel „mora poslušati poziv svojih baltičkih prijatelja i izgraditi ’zid protiv dronova’”. To bi trebalo da bude, kako je rekla, sposobnost koja ne ostavlja nikakvu nedoumicu u pogledu namera Evrope da će braniti svaki pedalj svoje teritorije. Ali takođe je i zakasnela potvrda da su istočne granice Starog kontinenta daleko od sigurnih, dok taj rizik dodatno raste zbog sve očiglednijeg smanjenja angažovanja SAD.
Fon der Lajenova je dodala da će šest milijardi evra biti izdvojeno za uspostavljanje „zida protiv dronova” u saradnji sa Ukrajinom. Od upotrebe bespilotnih letelica za uništavanje desetine ruskih strateških aviona, preko gađanja rafinerija nafte, do prisiljavanja teško oštećene Crnomorske flote da se povuče u udaljene luke – Kijev je dokazao da ume da koristi dronove kao opipljiv primer svoje vojne moći. Ali, lekcije iz Ukrajine nisu važne samo taktički, već i ekonomski. Ako se ruski hibridni napadi nastave, kako to Evropa opisuje, uvođenje „zida protiv dronova” biće ključno za smanjenje troška po presretanju neprijateljskih letelica, jer je dizanje aviona „F-16” i „F-35” protiv dronova „šaheda” ekonomski neodrživo. A u potencijalnom širem sukobu, kao što je pokazao ovogodišnji izraelsko-iranski okršaj, Evropa bi brzo potrošila skupe raketne presretače na jeftine dronove, dok bi lovci bili povučeni sa drugih misija.
U srcu projekta „zida protiv dronova” nalazi se višeslojni sistem odbrane „Eirshield” – antidronska platforma razvijena kroz zajedničko partnerstvo između estonske kompanije „DefSecIntel” i litvanske „Origin Robotics”. On koristi radare, kamere, detektore radio-frekvencija, meri pravac kretanja neprijateljskog drona i nivo njegove pretnje da odluči da mu treba ometati signal ili ga oboriti drugim dronom. Agris Kipurs, suosnivač i direktor „Origin Robotics-a”, rekao je da je sistem potpuno automatski, odnosno da su udari mogući uz pomoć veštačke inteligencije, te nije potrebno ručno upravljanje. Kipurs je dodao da je „Eirshield” dizajniran da deluje protiv brzo letećih bespilotnih ciljeva koji nose bojevu glavu i mogu leteti brzinama većim od 200 kilometara na sat. Iako se „Eirshield” već koristi u Ukrajini, pitanje je koliko će vremena biti potrebno Evropi da uspostavi „dron zid”. Razlika je u tome što je „Eirshield” samo oruđe za obaranje dronova, dok tzv. zid predstavlja čitavu mrežu radara, ometača i presretača povezanu od Finske do Rumunije. Da bi proradio, potrebno je da zemlje EU i NATO dogovore finansiranje, razmeste opremu duž granica, uvežu je u zajednički komandno-kontrolni sistem i obezbede obuku vojske.
Komesar EU za odbranu Kubilijus je najavio da će zid uključivati senzore, sisteme za ometanje i oružje, te da bi vremenski okvir za njegovo uspostavljanje mogao biti 12 meseci. Ipak, svih 27 članica unije imaju različite prioritete i političke stavove, pa neće biti lako postići dogovor o izgradnji novog sistema, pogotovo uz Mađarsku i Slovačku, koje nemaju nameru da odustanu od ruskih energenata.