Dimničari dnevno dobiju 400 poziva
(Фото Комунално предузеће „Димничар” а.д. Београд)
Od kako su se temperature u oktobru spustile i ispod deset stepeni mnogi su već krenuli da lože u šporetima i pećima na drva, pelet i ugalj pa su se „setili” da je vreme da očiste dimnjake. Zbog toga se broj poziva „Dimničaru” povećao posebno ovih dana kada u tom preduzeću obrađuju dnevno oko 400 zahteva pa se radi od ujutro do uveče.
– To je veoma primetan rast u odnosu na prethodne godine. Razlog za to je neočekivana promena vremenskih uslova i niska spoljna temperatura za ovaj period. Najveći broj intervencija beležimo u opštinama sa većim udelom individualnih ložišta i porodičnih kuća – na Paliluli, Zvezdari, Čukarici, Voždovcu, u Rakovici i Zemunu. U centralnim delovima grada dominiraju redovni godišnji pregledi vertikala u stambenim zgradama i preventivni obilasci – kažu u preduzeću „Dimničar”.
Za redovne preglede i čišćenja termin se obezbeđuje u proseku za jedan do dva radna dana.
– Hitne intervencije (povrat dima, sumnja na začepljenje, miris čađi) realizujemo narednog dana, uz jasnu listu prioriteta za rizične situacije i savete korisnicima. Ovo se ne odnosi na početak grejne sezone kada korisnici čekaju na uslugu zbog opterećenja oko pet dana. Sada zbog pomeranja grejne sezone čeka se i desetak dana, zbog čega smo apelovali da se kontrola i čišćenje obavljaju u toplim letnjim mesecima – ističu u ovom preduzeću.
Cena dimničarskih usluga iznosi 2,30 dinara po kvadratnom metru stana i naplaćuje se posredstvom sistema objedinjene naplate.
– Ukoliko korisnici koriste komercijalni tip usluge, ona se kreće i više od 4.000 dinara po čišćenju. Nema značajne promene u ceni dimničarskih usluga u odnosu na sva poskupljenja – naglašavaju u „Dimničaru”.
Osnovni način čišćenja dimnjaka je mehaničko čišćenje. Ono i dalje ostaje najsigurnija metoda, ali se u poslednje vreme dopunjuje savremenim alatima: rotacionim četkama, video‑inspekcijom dimovodnih kanala i merenjima, a u slučaju čišćenja ventilacionih kanala dimničarima pomažu roboti.
Početkom avgusta Sekretarijat za zaštitu životne sredine pokrenuo je akciju ugradnje filtera za dimovodne kanale da bi se smanjilo zagađenje vazduha iz dimnjaka.
U gradu ima oko 400.000 individualnih ložišta, a planirano je da u ovoj i narednoj godini bude ugrađeno oko 150.000 filtera kako bi se na taj način smanjila emisija suspendovanih čestica u vazduhu.
Ugradnju filtera za dimnjake obavlja preduzeće „Dimničar” i već je, kako kažu, počela.
– Distribucija se vrši posredstvom lokalnih samouprava gde se građani prijavljuju za dodelu besplatnog filtera – objašnjavaju u ovom preduzeću.
Oni apeluju na sugrađane da planiraju preventivno čišćenje pre punog zamaha sezone, odnosno na proleće i leto. A kako bi se smanjila mogućnost da dođe do požara, u ovom preduzeću korisnicima daju i savete.
– Preporučujemo sugrađanima da lože, ukoliko je moguće, drvo sa malim procentom vlage i da ne spaljuju plastiku, tekstil i otpad. Važno je i da u toku loženja obezbede dovod svežeg vazduha i da redovno provetravaju prostorije. U slučaju da primete povrat dima, miris čađi, slabiju promaju ili tragove gareži oko dimnjaka ili peći treba obavezno da pozovu dimničara – navode u ovom preduzeću.
Organizuju plaćene obuke
Preduzeće „Dimničar” trenutno raspolaže sa dovoljno dimničara, ali zainteresovanost mladih za ovaj stari zanat, kako kažu, nije velika.
– To je opšte poznato stanje na tržištu rada, a mi smo primorani da u toku sezone rad naših ljudi povremeno organizujemo u produženim smenama i dežurstvima. Mi organizujemo program plaćene obuke – prakse kako bismo olakšali ulazak u struku koja će uvek biti potrebna jer je obavezna. U praksi to podrazumeva obuku za dimničara ili odgovarajuće zanatsko obrazovanje. Za rad na visini neophodan je važeći lekarski pregled, dok mi pružamo obaveznu obuku za bezbedan rad i zaštitu od požara, rad uz mentora i polaganje internog ili stručnog ispita. Formalno obrazovanje u našem sistemu ne postoji, tačnije rečeno – nema škole za dimničare – ističu u „Dimničaru”.