HPV vakcina štiti od šest različitih vrsta karcinoma
Ана Банко (Фото лична архива)
HPV je virus koji se teško može izbeći, a može izazvati niz različitih benignih i malignih oboljenja. Srbija beleži skoro kontinuiran porast broja novoobolelih i preminulih žena od karcinoma grlića materice, jedne od bolesti koju ovaj virus može izazvati. Svest o značaju prevencije u vidu redovnih skrining pregleda i imunizacije, zamagljena je neznanjem o svakodnevnom prisustvu rizika.
Prof. dr Ana Banko, specijalista mikrobiologije s parazitologijom i supspecijalista virusologije sa Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu, kaže da uprkos tome svaki pojedinac poznaje bar jednu osobu obolelu, lečenu ili preminulu od pomenutog karcinoma.
– Svi su nesvesni učesnici cirkulacije virusa, žene i muškarci, sa ili bez simptoma. I svi su nesvesni da HPV udruženi rak ne mora biti samo karcinom grlića materice, već se može javiti u drugih pet različitih formi, koje mogu zadesiti i muškarce. Prevencija u vidu vakcine postoji i ona je za skoro dve decenije uspešne primene brojne zemlje dovela do praga eliminacije karcinoma grlića materice. Zato je važno da edukujemo mlade, decu, roditelje, lekare – istakla je dr Banko.
Naglašava da smo među zemljama s najvećim stopama obolevanja i smrtnosti od karcinoma grlića materice u Evropi i da treba znati da uspešna implementacija vakcinacije zajedno s uspešnim programima skrininga i lečenja ovog karcinoma vodi njegovoj eliminaciji.
– Na tom putu već su brojne zemlje (Australija, države zapadne i severne Evrope, SAD) koje ovu vakcinaciju koriste oko 15 godina. Međutim, osim pomenutog karcinoma grlića materice, ova vakcina štiti i od brojnih drugih tumora povezanih s HPV infekcijom. Neretko kažemo da je opisani karcinom vrh ledenog brega, a da su ispod njega karcinomi glave i vrata, orofaringealne regije, karcinomi anusa i penisa, kao i karcinomi vagine i vulve. Ukupno, vakcina može da štiti od šest različitih vrsta raka, i to onih koji se ne javljaju samo među ženskom populacijom, već od njih obolevaju i muškarci. Ali, nikako ne smemo zanemariti ni benigne promene. Prvo, tu su kondilomi, koji takođe predstavljaju ogromno opterećenje kad je reč o invazivnom pristupu lečenja genitalne regije žena i muškaraca. Zatim, rekurentna respiratorna papilomatoza (RRP) gornjih partija disajnih puteva dece koja se zaraze prolaskom kroz HPV-om inficirani porođajni kanal majke. Ova deca mogu imati teška zakrčenja disajnih puteva i prolaziti kroz niz operacija tokom svog ranog perioda života – dodaje dr Banko.
Nakon oko milijardu primenjenih doza HPV vakcine, tokom nepune dve decenije primene, nije aktiviran tzv. bezbedonosni alarm, tvrdi naša sagovornica, a studije su tokom poslednjih 30 godina proučavale uticaj na razvoj širokog spektra oboljenja uključujući plodnost, autoimunske bolesti, neželjene ishode trudnoća, dijabetes, tromboembolizam, neurološke bolesti i brojne druge.
– Dokazano je da je nivo antitela nakon primenjene vakcine i do 10.000 puta viši nego u slučaju prirodne infekcije. Imunitet godinama ne opada, bar u periodu od kada za primenu vakcine znamo, a to je minimum 15 godina. Zato je imunizacija dece od devet do 14 godina idealan trenutak. Danas više od 130 zemalja sveta koristi HPV vakcinu. Prvo su korišćene dvovalentne, zatim četvorovalentne, dok se poslednjih godina koristi devetovalentna vakcina. Ona obuhvata oko 90 odsto cirkulišućih HPV genotipova, odnosno dominantnih uzročnika karcinoma i benignih promena poput bradavica i kondiloma. Od 2011. godine započet je i „gender neutral” pristup po kojem se vakcinišu i dečaci i devojčice i time obezbeđuje najveća efikasnost u jednoj populaciji – smatra dr Banko.
U Srbiji deca i mladi uzrasta od devet do 19 godina mogu da prime HPV vakcinu u domu zdravlja besplatno. U uzrastu od devet do 14 godina vakcina se prima u dve doze, dok se od navršenih 15 godina prima u tri doze. Preporučena je i ženskoj i muškoj populaciji. Vakcinu može primiti i svako stariji od 19 godina, bez gornje starosne granice, prema proceni individualnog rizika.
Sa stanovišta nauke, kolika je korist vakcinacije starije populacije u odnosu na vakcinaciju u detinjstvu?
– Sa naučnog stanovišta, najefikasnija je primena HPV vakcine pre izlaganja virusu, odnosno pre prvog seksualnog odnosa. Poređenja radi, smanjenje rizika od razvoja karcinoma grlića materice u Švedskoj opalo je za 62 odsto kod žena vakcinisanih između 20. i 30. godine, dok je taj isti rizik smanjen za čak 88 odsto ukoliko su devojčice vakcinisane pre 17. godine života. Zato je važno da razlikujemo put ka eliminaciji ove bolesti koji je jedino moguć ukoliko obuhvat mlade populacije (i ženske i muške) bude veći od 90 odsto, a pre kontakta s virusom od benefita na individualnom nivou. Tako su brojne studije, poput one iz Škotske iz 2024. godine, dokazale da nakon vakcinacije u uzrastu do 15. godine života nema registrovanih slučajeva karcinoma grlića materice. Gledano iz perspektive individualnog rizika, gornje granice za imunizaciju nema. Jer čak i da je osoba potencijalno već mogla da dođe u kontakt sa virusom, teško da se to odnosi na svih devet tipova od kojih vakcina štiti. Upravo zato su klinička ispitivanja i na populaciji mladih pokazala znatan uspeh – zaključila je dr Ana Banko.