Oblaci crnog dima i pepela

10. 01. 2009. 22:00

U poslednjim izveštajima o stanju životne sredine u Republici Srbiji, koje je pripremila Agencija za zaštitu životne sredine, vidi se da je izloženost našeg stanovništva zagađenju sumpor-dioksidom veća nego u zemljama Evropske unije, kao i da je izraženo zagađenje azot-dioksidom, prvenstveno u većim gradovima. Aerozagađenje nastaje i od čađi, odnosno crnog dima, pepela i praškastih materija drugog porekla koje ugrožavaju zdravlje ljudi i ekosisteme.

Glavni izvori zagađenja vazduha su energetski sektor, posebno termoelektrane, saobraćaj, metalurgija,industrija, neodgovarajuće skladištenje sirovina i deponije otpada. Na listi zagađivača su i velike farme, mlekare, klanice. Samo u Vojvodini registrovano je 75 zagađivača, a veliki izvor zagađenja vazduha u Beogradu su 15 gradskih toplana pojedinačne snage od 50 megavata.

Prema izveštaju Komisije za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija sagorevanjem lignita niskog kvaliteta u Termoelektrani Obrenovac, Lazarevac, Kostolac i Kolubara proizvode se velike količine pepela, sumpora i azotnih oksida.

Termoelektrane proizvode više od 5,5 miliona tona pepela godišnje, koji uzrokuje velike sekundarne imisije, zagađenje vode i zemljišta i njihovu degradaciju.

Drugi veliki izvori zagađenja, prema izveštaju Komisije za zaštitu životne sredine Ujedinjenih nacija, jesu cementare u Popovcu, Kosjeriću i Beočinu, kao i hemijska industrija u Kruševcu.

Po rečima Momčila Živkovića, direktora Agencije za zaštitu životne sredine, ukupna godišnja šteta koja nastaje usled zagađenja vazduha i efekta staklene bašte u Srbiji procenjuje se na sumu između 447,2 miliona i 1,4 milijarde evra, što predstavlja između 1,8 do 5,5 odsto bruto društvenog proizvoda.

Ljiljana Stanojević, pomoćnik ministra zaštite životne sredine i prostornog planiranja, kaže da Republička inspekcija za zaštitu životne sredine ne podnosi prijave protiv zagađivača vazduha. Ovo bi trebalo da se uredi zakonom o zaštiti životne sredine koji čeka na usvajanje u Skupštini Srbije.

Od 2000. godine do danas, zakoni iz oblasti životne sredine su samo dva puta bili na dnevnom redu Skupštine, a ima zakona koji su praktično još od 2002. godine u formi predloga, upozorava Anđelka Mihajlov predsednik Ambasadora životne sredine i dekan Fakulteta zaštite životne sredine Univerziteta EDUKONS.

– Pitanje rešavanja višedecenijskog problema zagađenja vazduha deo integralnog, sistemskog rešavanja problema održivog razvoja (industrije, energetike, saobraćaja) i životne sredine. Dakle, treba, pre svega, raditi na otklanjanju uzroka zagađenja (zamena starih tehnologija, poštovanje standarda i zakona životne sredine), a ne samo reagovati u akcidentnim situacijama. Ekstremne situacije prekomernog zagađenja vazduha treba samo da nas trgnu i pokrenu da istrajnije sistemski rešavamo problem – kaže Mihajlovljeva

Ona ističe da je posebno dobro to da informacije o zagađenju nisu više tajna i da se sve više prepoznaje partnerska uloga nevladinih organizacija.

Država je prošle godine ratifikovala Kjoto protokol kao i Sporazum o regionalnom tržištu energije.

Primena ova dva međunarodna sporazuma, između ostalih, doprineće i smanjenju zagađenja vazduha u Srbiji.

-----------------------------------------------------------

Dozvole za rad zagađivača

Pored termoelektrana, na listi od ukupno 250 najvećih zagađivača koji će do 2015. godine morati da pribave integrisanu dozvolu za rad, odnosno usaglase svoj rad s propisima Evropske unije, jesu RTB Bor, „Azotara”, „Petrohemija” i Rafinerija nafte u Pančevu, hemijska industrija i metalurgija u Šapcu, topionica olova „Zajača” kod Loznice, zatim, hemijska industrija „Prahovo” Jelen Do Požega, Knauf Surdulica, „Ju-es stil” Smederevo –kaže Ljiljana Stanojević, pomoćnik ministra zaštite životne sredine i prostornog planiranja.

---------------------------------------------------------------------------

Otrovne materije

Sumpor-dioksid – Bezbojan zagušljiv gas, dva i po puta teži od vazduha. Najčešće je prisutno suzenje očiju, sekrecija iz nosa, kašalj, kijanje, zapaljenjski procesi respiratornog i digestivnog sistema, promene u krvnoj slici…

Olovo – Vrlo toksično i napada skoro sve vitalne delove ljudskog organizma

Čađ – Veoma fine male čestice koje nastaju kao produkt sagorevanja. Mehanički nadražuju sluzokožu disajnih organa, a pri dužoj izloženosti uzrokuju bujanje vezivnog tkiva i nastanak fibroza.

Ugljen-monoksid – Gas lakši od vazduha, bez boje i mirisa. Izaziva tegobe kod srčanih bolesnika, a koncentracije ugljen-monoksida koje se nalaze u velikim gradovima izazivaju vrtoglavicu, glavobolju i zamor.

Živa – Početni simptomi trovanja su nesanica, bezvoljnost i nervoza. Zatim slede upale ždrela i usne duplje. Onda počinje drhtanje ruku.

Hlor – Ima uticaj na centralni nervni sistem. Izaziva kašalj, otežano disanje, cijanozu (plavilo), otok pluća i smrt. Otrovani prvo poplavi, zatim posivi, uznemiren je, oseća bolove u glavi, vrtoglavicu, povraća, izbacuje krv iz pluća…

Amonijak – Najčešće napada kožu, sluzokožu, oči i organe za disanje. Duže zadržavanje amonijaka u atmosferi može prouzrokovati ozbiljne nadražaje pluća, otok i smrt. Slabije koncentracije nadražuju oči, prouzrokuju zapaljenja grla i bronhitis.

VMC – Vinilhlorid-monomer je osnovna supstanca za proizvodnju PVC materijala. Svetska zdravstvena organizacija svrstala ga je u prvu grupu kancerogenih materija.G. B.