Sarajevo bi da Dodika ukloni iz politike
(Printscreen/Instagram)
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Dopis Suda BiH u kojem se od Centralne izborne komisije (CIK) BiH traži da preispita pravo Milorada Dodika da obavlja funkciju predsednika SNSD-a, uzburkao je strasti u već napetoj političkoj atmosferi i otvorio novo pitanje ‒ pokušava li neko trajno zabraniti bavljenje politikom smenjenom predsedniku Republike Srpske. Narodna skupština RS povukla je deo takozvanih spornih zakona, što je u Vašingtonu ocenjeno pozitivnim korakom, a juče i od strane Kancelarije visokog predstavnika (OHR), pa su brojni akteri govorili o svojevrsnom dogovoru na relaciji SAD–RS za deeskalaciju napetosti, ali su se čule i brojne kritike.
„Da nemamo jasan plan i da nismo sigurni u njegovu ispravnost, ne bismo se odlučili na ove korake”, odgovorila je Željka Cvijanović, srpski član Predsedništva BiH.
Dopis Suda BiH kojim se ponovo preispituje pravo Dodika na obavljanje liderske funkcije u stranci, i to nakon što je Apelaciono odeljenje istog suda samo nekoliko dana ranije odbacilo takav zahtev, poljuljao je smer u kojem su krenuli zvaničnici u Banjaluci. U Srpskoj smatraju da je slanje dopisa samostalni čin sutkinje Sene Uzunović, koja je u prvostepenom postupku osudila Dodika i zabranila mu obavljanje javnih funkcija koje se finansiraju iz budžeta, na period od šest godina.
Povodom obraćanja Suda BiH CIK-u BiH u vezi „pravnih posledica osude predsednika Dodika”, advokat Goran Bubić je napomenuo da se SNSD ne finansira iz javnih sredstava. Istakao je da CIK BiH nema stvarnu nadležnost u pogledu registracije političke stranke, već da to, u ovom slučaju, ima Osnovni sud u Banjaluci.
Bivši predsednik Visokog sudskog i tužilačkoj saveta (VSTS) BiH Milan Tegeltija smatra da je Uznovićeva slanjem ovog dopisa napravila disciplinski prekršaj, mešajući se u postupak za koji nema nikakvu nadležnost. „To je nadležnost Apelacionog odeljenja Suda BiH i to nakon što je ono donelo odluku u vezi s izbornim procesom u postupku po žalbi”, istakao je Tegeltija i dodao da je potpuno jasno definisano na šta se odnose pravne posledice presude. „One se ne odnose na pravna lica koja nisu obuhvaćena javnim finansiranjem, a političke partije su registrovane kao udruženja građana. Udruženja imaju pravo da biraju svoje predstavnike”, istakao je Tegeltija.
U Izetbegovićevoj SDA navode da je CIK dužan odmah postupiti po dopisu Suda BiH i poništiti kandidaturu SNSD-a za prevremene izbore, jer ju je potpisao Dodik. Kažu da je sud „konačno razrešio dilemu i odlučio da Dodik ne može biti lider stranke”. „To je pojašnjeno stavom suda da se pravna posledica osude odnosi na prestanak službene dužnosti i rada, ili zaposlenja u pravnom subjektu, nezavisno od načina finansiranja... Ukoliko CIK ne postupi po dopisu suda, članovi komisije snose odgovornost za počinjenje krivičnog dela”, interpretacija je SDA.
Bivši član CIK-a Vehid Šehić pojasnio je da CIK nije dodelilo mandat Dodiku na poziciju predsednika SNSD-a, niti mu ga može i oduzeti, jer se u ovom slučaju primenjuje Zakon o političkim organizacijama RS. Istakavši da CIK nije nadležan za pitanja unutrašnje organizacije političkih stranaka, Šehić je naveo da mu nije jasno zašto je Sud BiH odluku dostavio CIK-u, a ne Registarskom sudu u Banjaluci, koji je jedini ovlašćen da postupi po takvoj odluci. „Sada ostaje da se vidi kako će Registarski sud u Banjaluci postupiti po ovoj odluci”, naveo je Šehić.
Na jučerašnjoj sednici CIK nije razmatrao ovo pitanje, o kome bi, kako saznaju mediji, moglo biti reči danas. Izvor RTRS-a iz CIK-a naveo je da je sud u prvostepenoj i drugostepenoj presudi bio eksplicitan, ne ostavljajući ni najmanju dilemu oko toga da li Dodik može biti predsednik stranke.
Cvijanovićeva je istakla da pisanje Suda BiH da Dodik ne može da bude ni predsednik SNSD-a pokazuje da u BiH nema pravne sigurnosti, jer se o istim stvarima različito odlučuje. Ona je dodala da onaj ko je trebalo da kaže mišljenje o tome ‒ već rekao i da je SNSD registrovan za izbore s prihvaćenim potpisom Dodika kao lidera partije. Cvijanovićeva je upozorila da je najnovije pismo prelomna tačka za odluku li će doći do reda ili dalje krize.