Klima-uređaji najisplativiji za dogrevanje
(Pixabay)
Budući da je Srbiju ove godine zaobišlo miholjsko leto, koje uvek dobro dođe da bi se kasnije krenulo sa grejanjem stanova, a da pritom nemamo još uvek sklopljen novi gasni sporazum sa Rusima, da su vodostaji reka nedovoljni za proizvodnju struje, građani su se našli u začaranom krugu šta da rade. Oni koji imaju peći na pelet sve teže mogu da ga kupe jer ga nema u prodaji, toplane na kašičicu greju jer čekaju da nove količine ruskog gasa tek pristignu. Dakle, šta je najjednostavnije nego uključiti prekidač i grejati se na klime, grejalice ili TA peći. Ali dokle, i po kojoj ceni. Utoliko pre što je i „Elektroprivreda Srbije” od oktobra spustila gornju granicu za najskuplju crvenu zonu potrošnje sa 1.600 na 1.200 kilovat-sati, što bi mnoge moglo skupo da košta.
Šta preostaje potrošačima, a da pritom računi ne budu papreno veliki, budući da su poskupeli i struja i isporuka toplotne energije?
Mr Željko Marković, dipl. inž. elektrotehnike iz Saveza energetičara Srbije i jedan od bivših direktora u EPS-u, kaže za „Politiku” da potrošnja prilikom grejanja zavisi od razlike između temperature koju želimo da postignemo u prostoru koji se greje i spoljašnje temperature i vremenskih uslova. Drugim rečima, više energije ćemo potrošiti kada je napolju niža temperatura i recimo duva jak vetar u odnosu na višu spoljnu temperaturu bez vetra. Stoga je teško dati tačne smernice.
– Ipak, ako se trudimo da ne potrošimo više od 1.200 kilovat-sati, pod pretpostavkom da je naša mesečna potrošnja do 400 kilovat-časova mesečno bez dogrevanja, onda nam ostaje 800 kilovat-sati za dogrevanje u toku meseca, odnosno oko 27 dnevno. Tu dnevnu količinu ukoliko dogrevamo sa dva grejna tela od po dva kilovat-sata ćemo potrošiti za nekih sedam sati rada tih grejalica (pod uslovom da termostat ne isključuje ta grejna tela tokom grejanja), a ukoliko koristimo klima-uređaj, onda taj klima-uređaj može raditi ceo dan – objašnjava naš sagovornik.
U situacijama kada je spoljna temperatura viša, dodaje, to može biti i više nego dovoljno da dogrejemo prostor, ali ako je napolju minus, sa tom količinom možda nećemo postići onu temperaturu koju želimo. U svakom slučaju, u smislu potrošnje mnogo efikasnije je korišćenje klima-uređaja za grejanje, nego drugih grejnih tela, pa stoga preporučujem korišćenje klima-uređaja za potrebe dogrevanja.
– Kada je u pitanju grejanje električnom energijom, prvi izbor su toplotne pumpe, budući da one veći deo energije koju koriste za zagrevanje preuzimaju iz spoljnjeg prostora, a električnu energiju koriste za rad i ne pretvaraju je direktno u toplotu. Najefikasnije su u tom smislu toplotne pumpe koje rade po principu voda–voda (koriste energiju podzemne vode za zagrevanje vode u sistemu grejanja), a potom slede toplotne pume koje rade po principu vazduh–voda (koriste toplotu spoljašnjeg vazduha za zagrevanje vode u sistemu grejanja). One se i češće ugrađuju jer su jednostavnije za ugradnju i investicija u njih je jeftinija. Pošto su i klima-uređaji toplotne pumpe koje rade po principu vazduh–vazduh (preuzimaju toplotu iz spoljašnjeg vazduha i direktno je prenose (greju) unutrašnji vazduh u prostoriji), takođe se mogu koristiti za potrebe grejanja prostora – ističe Marković.
Ostali načini zagrevanja, ističe on, kao što su kotlovi na električnu energiju, panelni radijatori i grejalice troše mnogo više električne energije za isti efekat zagrevanja u odnosu na toplotne pumpe, pa ih treba izbegavati.
Na pitanje imamo li za tu potrošnju generalno dovoljno struje s obzirom na lošu hidrologiju i da li je skup uvoz struje i uglja imajući u vidi cenu kilovata kod nas, Marković kaže da trenutno zbog loše hidrologije kao i kvaliteta kolubarskog uglja EPS ne ostvaruje dovoljnu proizvodnju električne energije, tako da se svakodnevno uvozi oko 20 odsto naših dnevnih potreba.
– Prosečna cena po kojoj se kupuje ta energija (sudeći prema berzama) je oko 110 evra po megavat-času, tako da iz cena električne energije kojom se snabdevaju privreda i domaćinstva, EPS može da pokrije troškove nabavke nedostajućih količina i proizvodnje struje. Ukoliko se situacija sa lošom hidrologijom nastavi tokom zime, i ako dođe do porasta cena po kojoj EPS uvozi nedostajuće količine, situacija se može promeniti i EPS može doći u problem – upozorava Marković. Što se, ističe on, tiče cena električne energije u Srbiji, situacija se i pored poslednjih poskupljenja nije značajno promenila, tako da je Srbija i dalje među zemljama koje imaju najniže cene električne energije kojom se snabdevaju privreda i domaćinstva.
Na pitanje možemo li struju dobijenu iz obnovljivih izvora energije da iskoristimo umesto uvoza i koliko se ovako dobijena energija pokazuje (ne)pouzdanom kad se nađemo u datim okolnostima, odgovara potvrdno.
– Naravno, energiju iz OIE možemo koristiti umesto uvoza, a da bi ona bila pouzdana, moramo graditi i skladišta električne energije koja nam mogu pomoći da povećamo pouzdanost snabdevanja sa proizvedenom energijom iz zelenih kilovata – kaže Marković.