Matične ćelije krvi uspešno stvorene u laboratoriji

Dragana Šubarević

23. 10. 2025. 13:30

(Printscreen)

Naučnici su u laboratoriji uzgajali klastere ćelija koje proizvode matične ćelije ljudske krvi, što je otkriće koje bi jednog dana moglo da zameni donacije krvi i pomogne pacijentima sa leukemijom i limfomom. Tim sa Univerziteta u Kembridžu, koji stoji iza ovog inovativnog procesa, naziva ove male fabrike krvi „hematoidima“, a svoje istraživanje je objavio u časopisu Cell Reports.

Pokazalo se da se veštački stvorene matične ćelije razvijaju u crvena i bela krvna zrnca, baš kao i matične ćelije iz krvi iz pupčane vrpce. Ove strukture, stvorene od doniranih ljudskih matičnih ćelija, podsećaju na embrione, ali im nedostaju ključna tkiva poput žumančane kese i placente, koja su neophodna za dalji razvoj, piše ScienceAlert.

Proces stvaranja krvi

Kao i pravi embrioni, hematoidi razvijaju srčane ćelije do osmog dana, koje pokreću cirkulaciju tečnosti i počinju da proizvode krv nakon samo dve nedelje inkubacije.

„Bio je to uzbudljiv trenutak kada se krvavocrvena boja pojavila u posudi - bila je vidljiva čak i golim okom“, kaže razvojni biolog Džiteš Neupane sa Univerziteta u Kembridžu.

On dodaje da otkriće „osvetljava način na koji se krvne ćelije prirodno formiraju tokom ljudske embriogeneze, nudeći potencijalne medicinske prodore za testiranje lekova, proučavanje ranog razvoja krvi i imuniteta i modeliranje poremećaja krvi kao što je leukemija“.

Efikasna metoda

Ovo je, takođe, za sada najefikasniji način za stvaranje matičnih ćelija ljudske krvi u laboratoriji. Prethodne metode su bile mnogo komplikovanije i zahtevale su redovno dodavanje faktora rasta i drugih proteina, dok su ove nove žive strukture samoodržive. Iako su hematoidi još uvek samo prototipovi, tim ima velike nade u njihov dalji razvoj. „Iako je još uvek u ranim fazama, sposobnost proizvodnje ljudskih krvnih ćelija u laboratoriji je značajan korak ka budućim regenerativnim terapijama – koje koriste sopstvene ćelije pacijenta za popravku i regeneraciju oštećenih tkiva“, ističe razvojni biolog Azim Surani, sa Univerziteta u Kembridžu.