Ustavni sud BiH odlučuje o zabrani rada Dodiku
Седиште Уставног суда Босне и Херцеговине у Сарајеву Фото М. Кременовић
Banjaluka – Ustavni sud BiH razmatraće u utorak zahtev odbrane Milorada Dodika, koji je toj instituciji podneo apelaciju zbog nezakonitog procesa u kojem mu je zabranjen politički rad. Šestogodišnja zabrana političkog rada u javnim institucijama Dodiku je izrečena na osnovu izmena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo (ne)imenovani visoki predstavnik Kristijan Šmit, iako te izmene nikada nisu prošle kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.
U iščekivanju odluke Ustavnog suda name'u se brojna pitanja. Od toga da li će eventualno prihvatanje Dodikove apelacije uticati na raspisane prevremene izbore u RS, do suštinskog - da li će se sudije uopšte usuditi da razmatraju pitanje legitimiteta odluka koje donosi visoki predstavnik.
Iz suda je potvrđeno da će 4. novembra biti razmatran meritum apelacije. Dodik ne pokazuje prevelika očekivanja. „Nemam iluzija u pogledu ove institucije. Ona je samo jedna od stepenica do Evropskog suda za ljudska prava, koji se, kako znamo, već suočava s brojnim slučajevima sličnih kršenja prava širom Evrope”, rekao je Dodik.
Govoreći o mogućnosti da prevremeni izbori budu otkazani Dodik je rekao da ostaje otvoreno pitanje: „Ako Ustavni sud BiH makar prihvati da razmatra žalbu odbrane, znači li to da sam ja i dalje predsednik Republike Srpske?”, pita on.
Tim odbrane predsednika Srpske do sada je podneo dve apelacije Ustavnom sudu BiH - prvu 5. avgusta, na presudu Suda BiH, i drugu 5. septembra, na odluku Centralne izborne komisije (CIK) o oduzimanju mandata i raspisivanju prevremenih izbora.
Bivši predsednik CIK-a Branko Petrić smatra da će odluka Ustavnog suda, kakva god bila, imati dalekosežne posledice po ustavnopravni poredak BiH. „Ukoliko Ustavni sud odbije apelaciju, to će značiti da BiH ulazi u dugotrajno stanje bezakonja i samovolje, gde visoki predstavnici i oni koji sprovode njihove odluke mogu da nameću zakone mimo volje parlamenta”, upozorava Petrić.
S druge strane, ukoliko sud donese odluku u korist odbrane, smatra on, to bi otvorilo prostor da se pravni poredak u zemlji makar delimično vrati u okvire vladavine prava.
Deo medija se pita da li se to Dodik vraća na čelo Srpske, dok među analitičarima i pravnicima vladaju potpuno oprečna očekivanja – jedni smatraju da će apelacija biti glatko odbijena, dok drugi misle da će ona možda biti prihvaćena, ali ne na način na koji traži Dodikova odbrana. Pravnik Milan Blagojević smatra da bi odluka Ustavnog suda BiH mogla da bude ustavna samo ukoliko bi njome presuda Suda BiH bila ukinuta.
„Takva odluka morala bi da ima obrazloženje u kojem se navodi da OHR nema pravo da nameće zakone, niti da sudovi u BiH imaju pravo da osuđuju ljude za krivična dela kakvo je neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, rekao je Blagojević uz prognozu da Ustavni sud najverovatnije neće doneti takvu odluku „jer bi to bio poraz i njegove neustavne politike”. On očekuje da će Ustavni sud usvojiti Dodikovu apelaciju, ali uz obrazloženje da Dodik nije imao pravično suđenje. Advokat Miodrag Stojanović sumnja u pravdu iz Ustavnog suda BiH koji, podseća on, radi u krnjem kapacitetu i bez srpskih sudija. Ističe da bi u slučaju da se Ustavni sud rukovodi pravom jedina odluka bila da apelacija bude prihvaćena s obzirom na kršenje elementarnih prava iz člana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima.