U Stra­zbur zbog pravde i Šmita

Mladen Kremenović

06. 11. 2025. 16:00

(Фото РТРС)

Od našeg stal­nog do­pi­sni­ka

Ba­nja­lu­ka – Od­lu­ka Ustav­nog su­da BiH da od­ba­ci žal­bu Mi­lo­ra­da Do­di­ka otvo­ri­la je no­vu prav­nu i po­li­tič­ku run­du u slu­ča­ju ko­ji, ka­ko tvr­de prav­ni­ci, di­rekt­no za­di­re u ustav­ni po­re­dak, le­gi­ti­mi­tet vi­so­kog pred­stav­ni­ka i ovla­šće­nja do­ma­ćih in­sti­tu­ci­ja. Do­dik se ža­lio na pre­su­du Su­da BiH, ko­jom je osu­đen na go­di­nu da­na za­tvo­ra i šest go­di­na za­bra­ne po­li­tič­kog de­lo­va­nja zbog „ne­po­što­va­nja od­lu­ka Kri­sti­ja­na Šmi­ta”.

„Kr­nji Ustav­ni sud do­no­si po­li­tič­ke pre­su­de. Da je vo­dio ra­ču­na o Usta­vu, mo­rao je uva­ži­ti od­red­be pre­ma ko­ji­ma za­ko­ne u BiH mo­že da do­ne­se is­klju­či­vo Par­la­men­tar­na skup­šti­na”, po­ru­čio je iza­bra­ni pred­sed­nik Re­pu­bli­ke Srp­ske, re­a­gu­ju­ći na od­lu­ku su­da.

Do­dik je do­dao da se ova­kvim pre­su­da­ma na­sta­vlja „era glo­bal­nih le­ši­na­ra” ko­ji na mno­gim me­sti­ma u Evro­pi i sve­tu zlo­u­po­tre­blja­va­ju pra­vo­su­đe ra­di ob­ra­ču­na s po­li­tič­kim pro­tiv­ni­ci­ma. „Još od pred­sed­ni­ka SAD Do­nal­da Tram­pa, pa pre­ko Ma­rin Le Pen, Ru­mu­ni­je i mno­gih dru­gih slu­ča­je­va”, na­veo je Do­dik.

On je ju­če na kon­fe­ren­ci­ji za no­vi­na­re iz­ja­vio da je ovom sud­skom od­lu­kom „sru­šen Dej­ton­ski mi­rov­ni spo­ra­zum i Re­pu­bli­ka Srp­ska ni­je od­go­vor­na za no što će se de­ša­va­ti”. Is­ta­kao je da je ova od­lu­ka sa­mo na­sta­vak po­li­ti­ke raz­grad­nje RS i da se ne mo­že ve­ro­va­ti u prav­du in­sti­tu­ci­je či­ji je pred­sed­nik Mir­sad Će­man, rat­ni pred­sed­nik SDA. „Od po­čet­ka su ra­di­li na to­me da raz­gra­de po­zi­ci­ju Srp­ske, a ovo od­lu­kom su uki­nu­li i Ustav RS i re­kli nam da na nje­ga ne­ma­mo pra­vo iako je naš ustav dej­ton­ska ka­te­go­ri­ja i usa­gla­šen s Usta­vom BiH”, na­vo­di Do­dik.

Is­ta­kav­ši da „glo­ba­li­sti že­le da na­pra­ve mu­sli­man­sku BiH”, Do­dik je isto­vre­me­no do­dao da do­la­zi te­ško vre­me zbog glo­bal­nih i re­gi­o­nal­nih od­no­sa, pa i od­no­sa u BiH.

„Si­tu­a­ci­ja u BiH je za nas za­vr­še­na pri­ča. Gle­da­će­te ka­ko iz­gle­da ka­da je pa­ra­li­zo­van ni­vo BiH”, re­kao je Do­dik.

Ustav­ni sud BiH je u uto­rak od­ba­cio obe ape­la­ci­je od­bra­ne. Pr­vu, ko­ja se od­no­si na žal­bu na sam pro­ces pred Su­dom BiH. I dru­gu, u ve­zi s od­lu­kom Cen­tral­ne iz­bor­ne ko­mi­si­je (CIK) BiH o od­u­zi­ma­nju man­da­ta pred­sed­ni­ku RS. Na­i­me, Sud BiH osu­dio je Do­di­ka jer je pot­pi­sao ukaz o pro­gla­še­nju za­ko­na ko­ji je do­ne­la Na­rod­na Skup­šti­na RS, su­de­ći mu za kri­vič­no de­lo ko­je je uve­de­no u Kri­vič­ni za­kon BiH na osno­vu od­lu­ke Šmi­ta.

U ve­zi sa onim što je jav­nost naj­vi­še za­ni­ma­lo – ka­ko će se sud po­sta­vi­ti pre­ma na­vo­di­ma od­bra­ne da Šmit ni­je ime­no­van u Sa­ve­tu bez­bed­no­sti UN, te da ne­ma ovla­šće­nja da na­me­će za­ko­ne, u obra­zlo­že­nju sud­ske od­lu­ke na­vo­di se da je Ustav­ni sud BiH već ra­ni­je iz­neo stav da „ovla­šće­nja vi­so­kog pred­stav­ni­ka pro­iz­i­la­ze iz Anek­sa 10 Dej­ton­skog spo­ra­zu­ma i re­le­vant­nih re­zo­lu­ci­ja SB UN i Bon­ske de­kla­ra­ci­je, te da nje­go­va ovla­šće­nja ni­su pod­lo­žna kon­tro­li Ustav­nog su­da”. U ve­zi s ok­tro­i­sa­nim od­red­ba­ma Kri­vič­nog za­ko­na BiH, Ustav­ni sud je kon­sta­to­vao da je Šmit „de­lo­vao kao za­ko­no­dav­na vlast BiH”, te da na­ve­de­na do­pu­na tog za­ko­na „ne­spor­no ima prav­nu pri­ro­du do­ma­ćeg pro­pi­sa či­ja kon­tro­la ustav­no­sti ni­je pred­met ove ape­la­ci­je”.

Ne­ka­da­šnji pred­sed­nik CIK-a BiH Bran­ko Pe­trić oce­nju­je da Ustav­ni sud „na­sta­vlja da ru­ši ustav­ni po­re­dak”. „Od­lu­ka ni­je iz­ne­na­đu­ju­ća jer de­ce­ni­ja­ma pra­tim tu sim­bi­o­zu kan­ce­la­ri­je vi­so­kog pred­stav­ni­ka, Ustav­nog su­da, sa­ra­jev­ske čar­ši­je i me­di­ja i dru­gih or­ga­na na ni­vou BiH i nji­hov kurs je sa­mo po­tvr­đen”, re­kao je Pe­trić ko­ji is­ti­če da je BiH „kao ba­ja­gi dr­ža­va u ko­joj po­sto­je dva za­ko­no­dav­ca ko­ji od­lu­ču­ju ne­za­vi­sno je­dan od dru­gog o istim stva­ri­ma”.

Pro­fe­sor ustav­nog pra­va Si­ni­ša Ka­ran sma­tra da je ovom sud­skom od­lu­kom sru­šen prin­cip ustav­no­sti i za­ko­ni­to­sti, kao i Evrop­ska kon­ven­ci­ja o za­šti­ti ljud­skih pra­va. „Ne­sa­gle­di­ve su po­sle­di­ce jed­ne ova­kve ne­u­stav­ne od­lu­ke, ko­ja ru­ši kom­plet­no dr­žav­no ure­đe­nje BiH”, na­veo je on.

Do­di­kov advo­kat Go­ran Bu­bić na­ja­vio je br­zu ape­la­ci­ju Evrop­skom su­du za ljud­ska pra­va. „Mi smo i ra­ni­je na­ja­vlji­va­li da od Ustav­nog su­da BiH ne­ma­mo oče­ki­va­nja. Ko­le­ge prav­ni­ci iz Fe­de­ra­ci­je BiH na­zi­va­ju Ustav­ni sud BiH pro­jek­tom, a ne su­dom. Vi­de­li smo u sa­op­šte­nju Ustav­nog su­da da oni go­vo­re o vi­so­kom pred­stav­ni­ku, a ne o Usta­vu”, ka­že Bu­bić ko­ji tra­ži od­go­vor na pi­ta­nje – gde se tač­no u Usta­vu BiH na­la­zi član ili od­red­ba o vi­so­kom pred­stav­ni­ku?