Hilari: Diplomatija, ali i sila
Od našeg stalnog dopisnika
Vašington, 13.januara – Nastupajuća američka vlast namerava da u odnosima sa svetom „obnovi globalno vođstvo” Vašingtona, ojača ulogu ovdašnje diplomatije, a i da joj na raspolaganju ostane mogućnost upotrebe sile kao „poslednjeg sredstva”. To je danas najavila buduća šefica Stejt departmenta, bivša „prva dama”, njujorška senatorka Hilari Klinton (61).
U preslišavanju, obaveznom pred preuzimanje visokih državničkih dužnosti, u senatskom Komitetu za međunarodne odnose, ona je, pozivajući se na naznačenu strategiju novoizabranog predsednika Baraka Obame, naglasila da je Americi potrebno „više saveznika, a manje neprijatelja”. Pri tom je kao najvažnije izazove navela nastavljenu dramu na Bliskom istoku, okončanje ratnih dejstava u Iraku, pojačavanje efikasnosti u Avganistanu, front protiv terorizma, sprečavanje Irana da dođe u posed nuklearnog oružja, kao i pronalaženje odgovarajućih načina za saradnju s Rusijom, Kinom…
Nagovestila je proširenje međunarodnih veza u „sve međuzavisnijim odnosima”. Niti Amerika može sama da reši ključne svetske probleme, niti oni mogu da se reše bez nje, naglasila je.
U tom širokom zahvatu prioriteta u dva maha je našla za shodno da pomene Balkan. Navela ga je kao primere uspeha koalicije (NATO) da „zaustavi etničko čišćenje” i potrebe za „inteligentnom diplomatijom”, ne ulazeći u detalje.
Kad ju je senator Džordž Vojnovič (srpsko-slovenačkog porekla) zapitao kako gleda na rastući politički uticaj Rusije kao velikog izvoznika gasa zapadnoj Evropi, Klintonovoj se učinilo prigodnim da napomene i – Srbiju.
– „Gaspromova” kupovina naftne kompanije u Srbiji izazvala je izvesnu zabrinutost među Srbima: da li će zavisiti od širih energetskih ambicija Rusije, kakve god one bile – rekla je, potvrđujući da joj je ostalo pojačano, specifično, interesovanje za zemlju protiv koje je 1999. vojnu intervenciju zapadne alijanse predvodila Amerika na čijem je čelu tada bio
njen muž Bil Klinton.
Bila Klintona nije bilo na senatskom preslišavanju Hilari, ali je biopočesto pominjan. Od buduće šefice diplomatije se, naime, tražilo da dodatno uveri kako njegovi razgranati međunarodni aranžmani neće uticati na njene spoljnopolitičke poteze.
Imajući na umu te okolnosti, kao i izborne čarke sa suparnikom koji ju je pobedio, ona se učestalo pozivala na stavove Baraka Obame. Tako je ujedno pretendovala da pokaže da će „vlada rivala” poštovati smernice novoizabranog predsednika.
Ali, grupa mirovnjaka tražila je i hitne akcije pa je u pauzizasedanja uzdigla transparente zahtevajući „obustavu vatre u Gazi”. Uz pozive Hilari da se čuje i njen glas… U ovdašnjim, sadašnjim i budućim, zvaničnim krugovima se, međutim, nastavlja kurs podrške Izraelu kao glavnom savezniku na Bliskom istoku.
Izgleda izvesno da će Senat bez problema usvojiti kandidaturu Hilari za šefa diplomatije. Na tu dužnost stupila bi 20. januara, kada i Obama preuzima funkcijušefa države.
M. Pantelić