Tu­nel is­pod cen­tra za pet go­di­na

Milan Janković

12. 11. 2025. 12:00

(Фото А.Васиљевић)

Pri­prem­ni ra­do­vi za grad­nju tu­ne­la u du­ži­ni od dva ki­lo­me­tra, od Du­nav­ske do Sav­ske pa­di­ne, po­če­će kra­jem go­di­ne, a sve bi tre­ba­lo da bu­de za­vr­še­no do 2030. Ta­da će se, pre­ma pla­no­vi­ma, spo­ji­ti deo gra­da od Bu­le­va­ra de­spo­ta Ste­fa­na pa sve do Par­ka Lu­ke Će­lo­vi­ća po­red Eko­nom­skog fa­kul­te­ta, iz­ja­vio je De­jan Di­vac, di­rek­tor In­sti­tu­ta „Ja­ro­slav Čer­ni” i pred­sed­nik Srp­skog dru­štva za tu­ne­le.

On je ne­dav­no re­kao za Tan­jug da je ide­ja o ovom tu­ne­lu sta­ra vi­še od 70 go­di­na i da će omo­gu­ći­ti lak­še kre­ta­nje za na­se­lja na du­nav­skoj stra­ni, uklju­ču­ju­ći Ka­ra­bur­mu i Mi­ri­je­vo, ali i Pan­če­vo, ka No­vom Be­o­gra­du i Ze­mu­nu, bez pro­la­ska kroz cen­tar gra­da i uske uli­ce kao što su Bu­le­var de­spo­ta Ste­fa­na i Ta­kov­ska.

‒ Tu­nel će po­či­nja­ti u Uli­ci de­spo­ta Ste­fa­na, pro­la­zi­će is­pod Ga­vri­la Prin­ci­pa i za­vr­ša­va­će se u Par­ku Lu­ke Će­lo­vi­ća kod Eko­nom­skog fa­kul­te­ta. Oda­tle će se sa­o­bra­ćaj­ni­ca na­sta­vi­ti ka Ka­ra­đor­đe­voj uli­ci, omo­gu­ća­va­ju­ći di­rekt­nu ve­zu ka No­vom Be­o­gra­du i zna­čaj­no skra­ću­ju­ći vre­me pu­to­va­nja ‒ ob­ja­šnja­va Di­vac.

Tu­nel će či­ni­ti dva pa­ra­lel­na tu­ne­la du­ži­ne po dva ki­lo­me­tra, sa po dve sa­o­bra­ćaj­ne tra­ke, što će omo­gu­ći­ti in­ten­zi­van pro­tok sa­o­bra­ća­ja i znat­no sma­nje­nje gu­žvi u gra­du. Pre po­čet­ka glav­ne iz­grad­nje neo­p­hod­ni su pri­prem­ni ra­do­vi, na­ro­či­to na du­nav­skoj stra­ni, gde će se po­sta­vi­ti ula­zni šaht za TBM ma­ši­nu (ta­ko­zva­nu kr­ti­cu), re­kao je Di­vac i do­dao da pri­prem­ni ra­do­vi mo­gu po­če­ti već kra­jem ove go­di­ne.

‒ Va­žno je da se oba­ve pri­prem­ni ra­do­vi ko­ji će tra­ja­ti oko go­di­nu i po da­na, a ve­o­ma su kom­plek­sni na du­nav­skoj stra­ni jer sa te stra­ne bi se po­kre­nu­la TBM ma­ši­na ko­ja bi ko­pa­la tu­nel. Da bi ona tu mo­gla da star­tu­je, mo­ra da se na­pra­vi ula­zni šaht, ko­ji se na­la­zi u ve­o­ma pro­met­noj Uli­ci de­spo­ta Ste­fa­na ‒ ka­že Di­vac.

Ka­da se in­sta­la­ci­je iz­me­šta­ju, to do­sta uti­če na sa­o­bra­ćaj, ali je pro­jek­to­va­njem pla­ni­ra­no da to­kom re­a­li­za­ci­je ra­do­va ne do­đe do pre­ve­li­kog za­gu­še­nja sa­o­bra­ća­ja.

‒ Pla­ni­ra­mo da ospo­so­bi­mo sa­o­bra­ćaj, da u sva­kom mo­men­tu u to­ku tih pri­prem­nih ra­do­va bu­du tri do če­ti­ri sa­o­bra­ćaj­ne tra­ke pot­pu­no slo­bod­ne, a sa­da ima­mo če­ti­ri. Na taj na­čin bi­smo omo­gu­ći­li da se ra­do­vi od­vi­ja­ju bez pre­te­ra­ne gu­žve ‒ na­veo je Di­vac.

Go­vo­re­ći o bez­bed­no­sti, on je ka­zao da se ra­do­vi spro­vo­de uz po­moć naj­sa­vre­me­ni­jih me­to­da grad­nje jer se ra­di o pri­me­ni TBM teh­no­lo­gi­je i do­dao da je ra­ni­je grad­nja tu­ne­la bi­la mno­go te­ža i kom­plek­sni­ja. Po za­vr­šet­ku ra­do­va na tu­ne­lu, gra­đa­ni­ma će bi­ti po­treb­no sa­mo ne­ko­li­ko mi­nu­ta da pro­đu od nje­go­vog po­čet­ka do kra­ja, a to će bi­ti ve­li­ka ušte­da vre­me­na. Go­vo­re­ći o top­či­der­skom tu­ne­lu, ko­ji je deo Unu­tra­šnjeg ma­gi­stral­nog po­lu­pr­ste­na (UMP) oko Be­o­gra­da i či­ja je grad­nja pla­ni­ra­na, ka­zao je da će taj tu­nel znat­no olak­ša­ti sa­o­bra­ćaj u glav­nom gra­du.

‒ Svi ve­li­ki gra­do­vi na­sto­je da sa­o­bra­ćaj­ni­ce po­sta­ve pod ze­mlju ka­ko bi se ras­te­re­ti­le po­vr­šin­ske uli­ce i una­pre­di­la mo­bil­nost ‒ re­kao je Di­vac.

Na pi­ta­nje ko­li­ko su ažur­ne evi­den­ci­je o pod­zem­nim in­sta­la­ci­ja­ma u Be­o­gra­du i da li po­sto­ji ne­ki plan ma­pi­ra­nja, Di­vac je od­go­vo­rio da po­sto­ji ka­ta­star in­sta­la­ci­ja, ali da se ko­ri­ste i sa­vre­me­ne teh­no­lo­gi­je kao što je ge­o­ra­dar ka­ko bi se iz­be­gla iz­ne­na­đe­nja i pla­ni­ra­la dis­lo­ka­ci­ja in­sta­la­ci­ja na naj­bo­lji mo­gu­ći na­čin.

Pre­ma nje­go­vim re­či­ma, grad­nja tu­ne­la zah­te­va pa­žlji­vo is­tra­ži­va­nje po­sto­je­ćih in­sta­la­ci­ja u Be­o­gra­du, od vo­do­vo­da i ka­na­li­za­ci­je do elek­tro i te­le­ko­mu­ni­ka­ci­o­nih mre­ža.

‒ Po­što je Be­o­grad sta­ri grad, mi smo sprem­ni na ra­zna iz­ne­na­đe­nja. Ka­da se gra­de pod­zem­ni objek­ti, po­treb­no je to is­tra­ži­ti. Po­sto­je teh­no­lo­gi­je kao što su ge­o­ra­dar i slič­ne ko­ji­ma se za sva­ki slu­čaj pro­ve­ri šta sve tu ima. Na taj na­čin ne­ka mi­kro­lo­ka­ci­ja se pa­žlji­vo is­tra­ži, a on­da u skla­du sa tim evi­den­ci­ja­ma, ko­je već po­sto­je, na­pra­vi se plan ka­ko da se te in­sta­la­ci­je iz­me­ste na naj­bo­lji na­čin ‒ na­vo­di Di­vac.