Tunel ispod centra za pet godina
(Фото А.Васиљевић)
Pripremni radovi za gradnju tunela u dužini od dva kilometra, od Dunavske do Savske padine, počeće krajem godine, a sve bi trebalo da bude završeno do 2030. Tada će se, prema planovima, spojiti deo grada od Bulevara despota Stefana pa sve do Parka Luke Ćelovića pored Ekonomskog fakulteta, izjavio je Dejan Divac, direktor Instituta „Jaroslav Černi” i predsednik Srpskog društva za tunele.
On je nedavno rekao za Tanjug da je ideja o ovom tunelu stara više od 70 godina i da će omogućiti lakše kretanje za naselja na dunavskoj strani, uključujući Karaburmu i Mirijevo, ali i Pančevo, ka Novom Beogradu i Zemunu, bez prolaska kroz centar grada i uske ulice kao što su Bulevar despota Stefana i Takovska.
‒ Tunel će počinjati u Ulici despota Stefana, prolaziće ispod Gavrila Principa i završavaće se u Parku Luke Ćelovića kod Ekonomskog fakulteta. Odatle će se saobraćajnica nastaviti ka Karađorđevoj ulici, omogućavajući direktnu vezu ka Novom Beogradu i značajno skraćujući vreme putovanja ‒ objašnjava Divac.
Tunel će činiti dva paralelna tunela dužine po dva kilometra, sa po dve saobraćajne trake, što će omogućiti intenzivan protok saobraćaja i znatno smanjenje gužvi u gradu. Pre početka glavne izgradnje neophodni su pripremni radovi, naročito na dunavskoj strani, gde će se postaviti ulazni šaht za TBM mašinu (takozvanu krticu), rekao je Divac i dodao da pripremni radovi mogu početi već krajem ove godine.
‒ Važno je da se obave pripremni radovi koji će trajati oko godinu i po dana, a veoma su kompleksni na dunavskoj strani jer sa te strane bi se pokrenula TBM mašina koja bi kopala tunel. Da bi ona tu mogla da startuje, mora da se napravi ulazni šaht, koji se nalazi u veoma prometnoj Ulici despota Stefana ‒ kaže Divac.
Kada se instalacije izmeštaju, to dosta utiče na saobraćaj, ali je projektovanjem planirano da tokom realizacije radova ne dođe do prevelikog zagušenja saobraćaja.
‒ Planiramo da osposobimo saobraćaj, da u svakom momentu u toku tih pripremnih radova budu tri do četiri saobraćajne trake potpuno slobodne, a sada imamo četiri. Na taj način bismo omogućili da se radovi odvijaju bez preterane gužve ‒ naveo je Divac.
Govoreći o bezbednosti, on je kazao da se radovi sprovode uz pomoć najsavremenijih metoda gradnje jer se radi o primeni TBM tehnologije i dodao da je ranije gradnja tunela bila mnogo teža i kompleksnija. Po završetku radova na tunelu, građanima će biti potrebno samo nekoliko minuta da prođu od njegovog početka do kraja, a to će biti velika ušteda vremena. Govoreći o topčiderskom tunelu, koji je deo Unutrašnjeg magistralnog poluprstena (UMP) oko Beograda i čija je gradnja planirana, kazao je da će taj tunel znatno olakšati saobraćaj u glavnom gradu.
‒ Svi veliki gradovi nastoje da saobraćajnice postave pod zemlju kako bi se rasteretile površinske ulice i unapredila mobilnost ‒ rekao je Divac.
Na pitanje koliko su ažurne evidencije o podzemnim instalacijama u Beogradu i da li postoji neki plan mapiranja, Divac je odgovorio da postoji katastar instalacija, ali da se koriste i savremene tehnologije kao što je georadar kako bi se izbegla iznenađenja i planirala dislokacija instalacija na najbolji mogući način.
Prema njegovim rečima, gradnja tunela zahteva pažljivo istraživanje postojećih instalacija u Beogradu, od vodovoda i kanalizacije do elektro i telekomunikacionih mreža.
‒ Pošto je Beograd stari grad, mi smo spremni na razna iznenađenja. Kada se grade podzemni objekti, potrebno je to istražiti. Postoje tehnologije kao što su georadar i slične kojima se za svaki slučaj proveri šta sve tu ima. Na taj način neka mikrolokacija se pažljivo istraži, a onda u skladu sa tim evidencijama, koje već postoje, napravi se plan kako da se te instalacije izmeste na najbolji način ‒ navodi Divac.