Šta je Hil re­kao o Ta­či­ju

Politika onlajn

13. 11. 2025. 16:30

Фото А. Васиљевић

Ne­ka­da­šnji ame­rič­ki am­ba­sa­dor u Sr­bi­ji i Se­ver­noj Ma­ke­do­ni­ji i član pre­go­va­rač­kog ti­ma Ri­čar­da Hol­bru­ka, Kri­sto­fer Hil, na­sta­vio je ju­če sve­do­če­nje na su­đe­nju če­tvo­ri­ci biv­ših li­de­ra ta­ko­zva­ne OVK u Ha­gu i iz­ja­vio je da je to­kom rat­nih su­ko­ba na Ko­so­vu i Me­to­hi­ji kra­jem de­ve­de­se­tih go­di­na bi­lo „pu­no slu­ča­je­va hap­še­nja i pu­šta­nja lju­di, pa i no­vi­na­ra”.

On je to re­kao tre­ći dan sve­do­če­nja u po­stup­ku pr­o­tiv biv­ših vo­đa OVK Ha­ši­ma Ta­či­ja, Ka­dri­ja Ve­se­lji­ja, Ja­ku­pa Kra­sni­ći­ja i Re­dže­pa Se­lji­mi­ja, na pi­ta­nje su­di­je o dvo­ji­ci srp­skih no­vi­na­ra ko­ji su bi­li uhap­še­ni i za­ro­blje­ni.

„To je is­kr­sa­va­lo s vre­me­na na vre­me, a mi smo po­ru­či­va­li da ne mo­že­mo da ih po­dr­ža­va­mo ako kid­na­pu­ju lju­de”, re­kao je Hil, pre­neo je Tan­jug.

Re­kao je i da se če­sto sa­sta­jao sa jed­nim od li­de­ra Al­ba­na­ca Ade­mom De­ma­ći­jem, ko­me je po­moć­nik u to vre­me bio Al­bin Kur­ti, i da je De­ma­ći bio ve­o­ma strog i imao ja­ke i že­sto­ke sta­vo­ve pre­ma Be­o­gra­du. Ka­ko je is­ta­kao, bi­lo je op­šte po­zna­to da De­ma­ći ni­je ne­ko sa kim bi mo­glo da se raz­go­va­ra.

Hil je na su­đe­nju iz­ja­vio i da se pret­po­sta­vlja­lo da je glav­ni štab ta­ko­zva­ne OVK bio vi­še voj­no te­lo ko­je se sa­sto­ja­lo od ko­man­da­na­ta lo­kal­nih pod­ruč­ja, ko­ja su se u ne­kom tre­nut­ku spo­ji­la, kao i da ne zna ko je u ta­ko­zva­noj OVK bio od­go­vo­ran za osmi­šlja­va­nje po­li­tič­kih ci­lje­va.

„Mno­gi su pri­ča­li kao pred­stav­ni­ci OVK, naš pr­o­blem je bio da ni­smo ima­li sa­go­vor­ni­ke sa ko­ji­ma smo mo­gli da raz­go­va­ra­mo i do­go­va­ra­mo se. Pi­ta­nje ne­za­vi­sno­sti Ko­so­va je bi­lo pa­ro­la i svi su iz­no­si­li taj cilj kao svoj”, re­kao je Hil.

Do­dao je i da je ta­ko­zva­nu OVK vi­deo kao gru­pu lju­di ko­ja ni­je bi­la do­bro orga­ni­zo­va­na, dok je za Ha­ši­ma Ta­či­ja re­kao da je bio deo „di­rek­ci­je Glav­nog šta­ba” i da je sa njim mo­glo da se raz­go­va­ra.

Po Hi­lu, sa­go­vor­ni­ci iz ta­ko­zva­ne OVK, pri­ka­zu­ju­ći se bo­lje orga­ni­zo­va­nim ne­go što su bi­li, pred­stav­ni­ci­ma SAD sla­li su po­ru­ku: „Ako že­li­te sa­ve­zni­ka u bor­bi pr­o­tiv Sr­ba, mi smo orga­ni­zo­va­na voj­ska.”

Su­di­je su ci­ti­ra­le di­plo­mat­sku de­pe­šu iz fe­bru­a­ra 1999. u ko­joj Ta­či „ga­ran­tu­je” da će OVK spro­ve­sti spo­ra­zum iz Ram­bu­jea, pre­ci­zi­ra­ju­ći da je „ovla­šćen” za to. Dok su ga is­pi­ti­va­le su­di­je, Hil je re­kao da su ne­ki ame­rič­ki zva­nič­ni­ci u mar­tu 1999. ve­ro­va­li da će bom­bar­do­va­nje Sr­bi­je „tra­ja­ti dva da­na” i da će pred­sed­nik Sr­bi­je Slo­bo­dan Mi­lo­še­vić po­tom pri­hva­ti­ti spo­ra­zum iz Ram­bu­jea, pre­ne­la je Be­ta. 

Hil ni­je ime­no­vao dva vi­so­ka zva­nič­ni­ka SAD ko­ji su ima­li ta­kvo uve­re­nje, ali je re­kao da on ni­je imao ta­kav stav.

Ka­zao je i da je pot­pi­si­va­nje spo­ra­zu­ma iz Ram­bu­jea obo­ri­lo sta­vo­ve Slo­bo­da­na Mi­lo­še­vi­ća da sa Al­ban­ci­ma ni­šta ne mo­že da se do­go­vo­ri. „Kon­cept u to vre­me je bio da se po­ša­lje ja­sna po­ru­ka Sr­bi­ma, da im se ka­že da će se ovo de­si­ti, ta­ko da je do­bro da bu­de­te deo pr­o­ce­sa. Da­kle, to je naj­bo­lji na­čin da se za­šti­te in­te­re­si Sr­bi­je i da se bu­de deo ovog pr­o­ce­sa. Dok je Mi­lo­še­vić mno­go, mno­go pu­ta re­kao da se Al­ban­ci ne­će slo­ži­ti i da se ni­ka­da ne­će slo­ži­ti ni oko če­ga, a spo­ra­zum je za­pra­vo opo­vr­gao nje­gov stav da se Al­ban­ci ne­će slo­ži­ti ni oko če­ga”, re­kao je on.

Al­ban­ci su že­le­li da AP KiM bu­de ne­za­vi­sno kao re­pu­bli­ke ko­je su se ot­ce­pi­le od SFRJ, do­dao je ju­če Hil.

Na pret­hod­nom sve­do­če­nju, ko­je je bi­lo pre dva da­na, Hil je iz­ja­vio da ni­ka­da ni­je sve­do­čio ni pred jed­nim tri­bu­na­lom za rat­ne zlo­či­ne, a da je u ovom slu­ča­ju sma­trao da je po­treb­no da sve­do­či iz­no­se­ći, ka­ko je na­veo, ono što zna, pre­ne­la je Ko­ha.

Re­kao je da je do­šao da sve­do­či da Ta­či ni­je po­či­nio zlo­či­ne zbog ko­jih je pri­tvo­ren. 

„Ne­mam raz­lo­ga da ve­ru­jem i ni­sam čuo u to vre­me da je on na­re­đi­vao ta­kve ne­za­ko­ni­te ak­tiv­no­sti. I, ko­li­ko ja raz­u­mem, bio je pri­tvo­ren na od­re­đe­ni vre­men­ski pe­ri­od u ve­zi sa ovim stva­ri­ma. Da­kle, ose­ćao sam se kao da je to od me­ne tra­že­no. Ni­sam kon­tak­ti­rao sa lju­di­ma, lju­di su kon­tak­ti­ra­li sa mnom i ose­ćao sam da mo­ram da ka­žem šta znam o si­tu­a­ci­ji”, na­veo je Hil.

On je sve­do­če­nje za­po­čeo u po­ne­de­ljak, a pred su­dom je re­kao da je nje­go­va ulo­ga u Ram­bu­jeu bi­la da ube­di srp­sku i al­ban­sku de­le­ga­ci­ju da pri­hva­te isti tekst ko­jim se tra­ži pu­na auto­no­mi­ja i po­tom orga­ni­zo­va­nje re­fe­ren­du­ma, dok bi NA­TO osi­gu­ra­vao bez­bed­nost na Ko­so­vu i Me­to­hi­ji.

Hil je ju­če za­vr­šio sve­do­če­nje, a Ta­či­je­va od­bra­na će u na­stav­ku su­đe­nja iz­ve­sti svog še­stog sve­do­ka.

Vi­še od dve go­di­ne na­kon po­čet­ka su­đe­nje ula­zi u za­vr­šnu fa­zu, a pr­vo­ste­pe­na pre­su­da se oče­ku­je po­čet­kom 2026. go­di­ne.

Pred­met se vo­di pr­o­tiv Ha­ši­ma Ta­či­ja, Ka­dri­ja Ve­se­lji­ja, Re­dže­pa Se­lji­mi­ja i Ja­ku­pa Kra­sni­ći­ja ko­ji su op­tu­že­ni na osno­vu in­di­vi­du­al­ne kri­vič­ne od­go­vor­no­sti i te­re­te se za zlo­či­ne pr­o­tiv čo­več­no­sti: pr­o­gon, za­tva­ra­nje, dru­ge ne­hu­ma­ne po­stup­ke, mu­če­nje, ubi­stvo i pri­sil­ne ne­stan­ke, kao i za rat­ne zlo­či­ne: pr­o­tiv­prav­no i pr­o­iz­volj­no li­še­nje slo­bo­de i za­tva­ra­nje, su­ro­vo po­stu­pa­nje, mu­če­nje i ubi­stvo.

U op­tu­žni­ci se na­vo­di da su kri­vič­na de­la ko­ja im se sta­vlja­ju na te­ret iz­vr­še­na u pe­ri­o­du od mar­ta 1998. do sep­tem­bra 1999. na vi­še me­sta u AP Ko­so­vu i Me­to­hi­ji, kao i u Ku­ke­šu i Ca­ha­nu u se­ver­noj Al­ba­ni­ji.