Dunavskim tokom do Pančeva
Панчево, око 1820, литографија (Фото: Музеј Војводине)
Pančevo – Dunav, velik i moćan, reka koja nadahnjuje vekovima, mesto je susreta različitih naroda, kultura i civilizacija, no najvažniji evropski plovni put, nije samo fizički povezivao obale već je i oblikovao svakodnevicu ljudi, uticao na razvoj trgovine, umetnosti i načina života. To posetiocu pančevačkog Narodnog muzeja pripoveda i tome svedoči izložba Muzeja Vojvodine, pod nazivom „Dunavskim tokom”, dve autorke – muzejske savetnice, istoričarke Milkice Popović i više kustoskinje, istoričarke umetnosti Aleksandre Stefanov.
Pred Pančevcima je niz litografije, autora Jakoba Alta i Ludviga Erminija, iz čuvene serije „Dunavski pogledi – od izvora do ušća u Crno more”, od 264 lista, koju je u Beču, početkom 19. veka izdao Adolf Kunike. Smenjuju se u svečanoj sali pančevačkog muzeja poetični prizori priobalnih mesta i gradova na toku, rađenih prema crtežima dvojice umetnika, ali ne samo topografski detalji. Slike su to svakodnevice ljudi koji žive uz Dunav, svedočanstva o snazi i lepoti reke i neprekinutoj vezi sa čovekom, a među njima je i veduta – Pančevo.
Ovaj grad, kojem u pomenutoj seriji pripada redni broj 170, kroz vekove jeste mesto susreta slovenskog, turskog austrijskog i mađarskog uticaja, spoja različitosti, koji je oblikovao njegov karakter. Jer Dunav je Pančevu kroz trajanje doneo život, trgovinu, kulturu i ljude i baš kao i sama reka grad je ostao živ, pokretan i otvoren za nove tokove, što se, napominju autorke, vidi i na izloženim razglednicama nastalim krajem 19. i početkom 20. veka. Na njima su prikazani nasipi, mostovi, pristaništa, trave i šetališta – sve ono što oslikava život na reci...
„Izložene litografije i razglednice dragoceni su dokumenti jednog vremena i veoma važni istorijski izvori. Litografije poetičnih prizora priobalnih mesta i gradova, od Neština u Sremu do ušća reke Timok u Dunav na granici sa današnjom Bugarskom, među kojima je i veduta grada Pančeva. Osim topografske verodostojnosti, odlikuje ih upečatljiva prezentacija svakodnevice različitih naroda neraskidivo povezane Dunavom. Na vizuelnim predstavama dunavskih razglednica, od Apatina do Kladova, prisutni su motivi: nasipi, šetališta, pristaništa, zimovnici, mostovi, tvrđave, svetionici, plovni objekti, prevodnice na kanalima, spomenici (Trajanova tabla), jedinstveni artefakti, koji zauzimaju važno mesto u kulturno-istorijskom i umetničkom kontekstu vizuelne kulture 19. i 20. veka”, napominju autorke postavke, koja je i više od jedne muzejske izložbe.
Ovo gostovanje plod je i nastavak uspešne višedecenijske saradnje dveju ustanova, kroz razmenu znanja, ideja i pozajmicu predmeta, posebno značajnu u okviru izložbene delatnosti oba muzeja.
Tako izložene litografije i razglednice, ističu gosti iz Novog Sada, jesu dragoceni dokumenti, ali i podsetnik na zajedničku prošlost, na prožimanje kultura i na Dunav kao večni simbol povezivanja, razumevanja i razmene. Upravo ta ideja prožima i ovu izložbu. To je ideja povezivanja, saradnje i zajedničkog nasleđa dva muzeja, koja će se negovati i u narednom periodu, čulo se na otvaranju izložbe „Dunavskim tokom”, koja će biti otvorena do sredine decembra.