Knjiga o našim životima

Politika onlajn

26. 11. 2025. 13:45

Фото Г. Јовић

Reprezentativna i raskošna monografija „Goranka”, posvećena fotografkinji Goranki Matić, ima 660 strana, teška je četiri kilograma i u njoj se nalazi oko 1.000 fotografija. Njeno predstavljanje u Muzeju savremene umetnosti okupilo je mnogobrojne poštovaoce, prijatelje i saradnike, od kojih su mnogi stajali – toliko je bilo interesovanje. Monografiju su priredili Nebojša Grujičić i Una Popović, grafički ju je oblikovao Borut Vild, a u zajedničkom koizdavačkom poduhvatu objavili Izdavaštvo Radio-televizije Srbije, „Službeni glasnik”, Društvo ljubitelja popularne kulture „Popbooks”, Galerija „Novembar” i Muzej savremene umetnosti. Ova monografija je na nedavnom Sajmu knjiga u Beogradu dobila priznanje ULUPUDS-a za izdavački poduhvat godine. Već samo ovi podaci dovoljno govore koliki trag je Goranka Matić ostavila u našem kulturnom životu.

Nebojša Grujičić, jedan od urednika, rekao je da je rad na monografiji počeo u proleće prošle godine. Goranka je uradila naslovnu stranu na kojoj se nalazi njen dlan, a onda se razbolela. Preminula je u januaru ove godine, ne dočekavši monografiju čijem se objavljivanju radovala i na kojoj je prošle godine započela rad zajedno s priređivačima.

– Knjiga sadrži nekoliko tekstova koji dokumentuju različite aspekte njenog fotografskog rada – objasnio je Grujičić i dodao da je u planu drugo dopunjeno izdanje koje će sadržati i indeks imena.

– Broj lica koje možete da vidite u ovoj monografiji je više od 1000 – to je čitav jedan grad. U vreme brisanja pamćenja, Gorankine fotografije su dokaz da je jedan svet zabeležen na tim fotografijama zaista i postojao. Knjiga se lista i sa nostalgijom i sa gorčinom, to je knjiga o našim životima – naglasio je Grujičić. 

– Rad na ovoj knjizi pokazuje Gorankinu pragmatičnost i prisustvo u različitim žanrovima – od novinske i reportažne do umetničke i rok fotografije. Ona je bila veliki profesionalac i veliki radnik. Zanimljivo je da knjiga govori i o Goranki kao osobi koja je želela da uvek bude aktivna i učestvuje „u gužvi” – istakla je Una Popović, jedna od urednika i kustos najobuhvatnije dotadašnje interpretacije Gorankine umetničke prakse u okviru postavke „Iskustvo u gužvi” (2021).

U ime Društva ljubitelja popularne kulture „Popbooks” govorio je Predrag Popović Buca, koji je istakao da je ovo „jedan veliki autoportret Goranke Matić”. Dugogodišnji prijatelj i saradnik Srđan Šaper, podsetio je da je u Galeriji „Novembar” u februaru ove godine održana izložba u kojoj su predstavljene fotografije Goranke Matić iz devedesetih godina prošlog veka – to je bila najposećenija postavka za osam godina postojanja ove galerije, a u planu je još jedna izložba.

– Goranku sam upoznao pre 40 godina i tada se još nije bavila fotografijom. Onda je jednog dana odlučila da postane fotograf i – tako je i bilo. Ona je bila neko ko je spajao skupove umetnosti, kulture, fotografije. Nije bila ni foto-reporter ni neko ko je izabrao fotografiju za svoj medij. Bila je više kao neki porodični fotograf i hroničar epohe koju definišu svi ljudi koji su vezani za nju – rekao je Šaper.

 Nakon predstavljanja knjige usledila je specijalna pretpremijerna projekcija celovečernjeg dokumentarnog filma „Goranka”, urađenog u produkciji RTS-a. Film „Goranka” reditelja Borisa Miljkovića daje intimni prikaz života i rada Goranke Matić, otkrivajući kroz razgovore s njom lične priče koje stoje iza njenih kultnih fotografija.

Tihi sagovornik vremena

– Kada govorimo o opusu Goranke Matić, ne govorimo samo o umetničkom pristupu, stilu ili tehnici, već i o 40 godina kontinuiranog svedočenja o društvu u neprestanoj promeni. Gorankin rad nastao je u vremenima koja su se dramatično menjala, od pozne Jugoslavije, preko burnih devedesetih do savremenog trenutke. I sve te promene, ona nije samo fotografisala. Ona ih je razumela i osećala – rekla je Marijana Kolarić, direktorka Muzeja savremene umetnosti, u kome je 2021. održana velika retrospektivna izložba „Iskustvo u gužvi” Goranke Matić. Ova fotografkinja je stvarala vizuelni dnevnik epohe u kome se prepliću intimni trenuci, ključni događaji, lične priče i kolektivna sećanja. Upravo to čini njeno delo neprolaznim, istakla je Marijana Kolarić.

Ona je dodala da je Goranka Matić uvek bila aktivni učesnik, tihi sagovornik vremena koje je beležila:

– U njenim kadrovima nalaze se ključne ličnosti jugoslovenske i srpske umetničke, kulturne i političke scene, ali ne zato što je težila da stvara ikone, već što je imala retku sposobnost da prepozna trenutak i pre nego što postane istorija. Ona je bila tu gde su se stvari događale – u klubovima, na ulicama, u ateljeima, redakcijama, u gradskim prolazima gde su se rađali pokreti, ideje i identiteti. Goranka je kao malo ko umela da fotografiše živu kulturu, ona koja diše, koja se menja i koja traje.

Njen opus je dragocen, ne samo u umetničkom već i u istorijskom smislu.