Po­čeo Bo­žić­ni post

Aleksandra Kurteš

28. 11. 2025. 12:00

(Фо­то Н. Мар­ја­но­вић)

Bo­žić­ni post je po­čeo da­nas i za­vr­ša­va se na dan Hri­sto­vog ro­đe­nja, 7. ja­nu­a­ra, ko­ji je je­dan od naj­ve­ćih hri­šćan­skih pra­zni­ka. U to­ku pred­sto­je­ćih če­tr­de­set da­na, do Bo­ži­ća, ver­ni­ci će se su­zdr­ža­va­ti od mr­sne hra­ne, pre sve­ga od me­sa, mleč­nih pro­iz­vo­da i ja­ja, kao i al­ko­ho­la, ali i lo­ših mi­sli i de­la, kao i sva­ke vr­ste po­ro­ka.

Ulje i vi­no su do­zvo­lje­ni svim da­ni­ma osim sre­de i pet­ka ka­da se po­sti na vo­di. Ka­da je sla­va, za sve­ča­re i nji­ho­ve go­ste post se raz­re­ša­va na ri­bu pa će ta­ko bi­ti i 4. de­cem­bra ka­da cr­kva sa svo­jim ver­ni­ci­ma obe­le­ža­va Va­ve­de­nje Pre­sve­te Bo­go­ro­di­ce, a po­tom sle­de i dru­gi pra­zni­ci ko­je mno­ge po­ro­di­ce obe­le­ža­va­ju kao kr­snu sla­vu. Me­đu nji­ma su de­ve­tog de­cem­bra Sve­ti Alim­pi­je Stolp­nik, u na­ro­du po­znat kao Alim­pi­jev­dan, i jed­na od naj­če­šćih sla­va – Sve­ti Ni­ko­la ili Ni­kolj­dan 19. de­cem­bra.

Po­sled­nja ne­de­lja Bo­žić­nog po­sta stro­že se po­sti, bez upo­tre­be ri­be, a po mo­guć­no­sti „na vo­di”. Na Bad­nji dan se ne upo­tre­blja­va­ju ni ulje ni vi­no. Ve­o­ma je va­žno da pra­vo­slav­ni hri­šća­ni ko­ji ži­ve u ze­mlja­ma u ko­ji­ma se no­vo­go­di­šnji pra­zni­ci sla­ve po no­vom ka­len­da­ru u vre­me Bo­žić­nog po­sta ne pre­ki­da­ju post, već da No­vu go­di­nu obe­le­ža­va­ju po pra­vo­slav­nom ka­len­da­ru, po­štu­ju­ći tra­di­ci­ju svo­jih pre­da­ka i cr­kve­na pra­vi­la, na­vo­di se u pra­vi­li­ma po­sta na saj­tu Srp­ske pra­vo­slav­ne cr­kve, na ko­me se kao po­seb­na na­po­me­na is­ti­če da se po­stu ne pri­stu­pa sa­mo­volj­no, već uz bla­go­slov pa­ro­hij­skog sve­šte­ni­ka. Post je po­slu­ša­nje. Sve­šte­nik će od­re­di­ti ka­ko će ver­nik po­sti­ti i da li će odo­bri­ti iz­ve­sno raz­re­še­nje za­vi­sno od go­di­na, du­hov­nog i fi­zič­kog sta­nja ver­ni­ka.

Po stro­go­sti Bo­žić­ni post se mo­že upo­re­di­ti sa Apo­stol­skim ili Pe­trov­skim po­stom, a po du­ži­ni tra­ja­nja dru­gi je po re­du, na­kon Vas­kr­šnjeg ili Ve­li­kog po­sta.

Oni ko­ji po­ste ima­ju bo­gat iz­bor sla­nih i slat­kih na­mir­ni­ca. Grad­ske pi­ja­ce su do­bro snab­de­ve­ne po­vr­ćem, vo­ćem, ri­bom i dru­gom po­snom hra­nom.

Krom­pir, kao jed­na od naj­tra­že­ni­jih na­mir­ni­ca u to­ku po­sta, ko­šta od 100 do 200 di­na­ra po ki­lo­gra­mu, a ku­pus je od 60 do 150. Pro­dav­ci is­ti­ču da obič­no u ovom pe­ri­o­du pro­da­ju jed­nu do dve gla­vi­ce jer su oni ko­ji spre­ma­ju zim­ni­cu već na­pu­ni­li bu­rad, u že­lji da ku­pus bu­de spre­man za sar­mu do Ni­kolj­da­na. Kar­fi­ol na ne­kim pi­ja­ca­ma, za­vi­sno od kva­li­te­ta, mo­že da se na­đe za 80 di­na­ra, ali mu ce­na ide i do 350 po ki­lo­gra­mu. Ti­kvi­ce su od 80 do 280 di­na­ra. Cr­ni luk je od 80 do 150 di­na­ra, ali i vi­še, dok je be­li luk od 700 do 1.200 di­na­ra po ki­lo­gra­mu. Kra­sta­vac se mo­že ku­pi­ti po ce­ni od 100 do 300 di­na­ra. Pa­ra­dajz za­vi­sno od vr­ste ko­šta od 100 do 400 di­na­ra, ko­li­ko su i pa­pri­ke, a lju­bi­te­lji lju­tih pa­pri­či­ca uzi­ma­ju uglav­nom tri za sto di­na­ra.

Gro­žđe je, kao i u je­ku se­zo­ne, sku­po pa ko­šta oko 400 do 500 di­na­ra po ki­lo­gra­mu. Kru­ške dr­že ce­nu od 300 di­na­ra, a ba­na­ne idu od 120 do 220. Man­da­ri­ne ko­je su na na­še te­zge sti­gle iz do­li­ne Ne­re­tve sta­ju 200 di­na­ra, a one sa grč­kih plan­ta­ža od 300 do 400, ko­li­ko ko­šta i nar. Ja­bu­ke za­vi­sno od vr­ste mo­gu da se na­đu od 80 do 250 di­na­ra po ki­lo­gra­mu. Za pa­sulj je po­treb­no iz­dvo­ji­ti od 300 do 700 di­na­ra po ki­lo­gra­mu, a naj­vi­še se tra­ži „te­to­vac”. Li­mun je od 230 do 300 di­na­ra, ko­li­ko ko­šta i po­mo­ran­dža.

Pro­dav­ci ora­ša­stih plo­do­va i su­vog vo­ća i po­vr­ća oče­ku­ju da će u to­ku zim­skog pe­ri­o­da ima­ti do­bar pa­zar jer se tra­di­ci­o­nal­no ove na­mir­ni­ce če­šće ko­ri­ste u is­hra­ni, u pri­pre­mi ko­la­ča, pi­ta, kre­mo­va... Mno­gi­ma su ovi plo­do­vi zbog ko­ri­snih ener­get­skih svoj­sta­va omi­lje­na i zdra­va uži­na. Ki­lo­gram oči­šće­nih ora­ha ko­šta od 850 do 1.300 di­na­ra.

Na te­zga­ma ca­ru­je i bun­de­va po ce­ni od 120 do 150 di­na­ra, ko­ja mo­že da bu­de le­pa de­ko­ra­ci­ja na sto­lu, a iz­u­zet­no je hran­lji­va i la­ko se pri­pre­ma. Mo­že da se pa­za­ri na par­če i po­slu­ži kao do­da­tak je­li­ma. Od nje se pra­ve po­ta­ži, so­ko­vi, uma­ci, ko­la­či, dže­mo­vi...

Za od­la­zak na pi­ja­cu po­tre­ban je pun nov­ča­nik, ali ku­po­vi­na do­ma­ćih pro­iz­vo­da i raz­go­vor sa pro­iz­vo­đa­či­ma, ko­ji da­ju ko­ri­sne sa­ve­te za spre­ma­nje je­la i zim­ni­ce, ima po­seb­nu draž.