Londonska magla koja je odnela 12 hiljada života i promenila istoriju
Лондонска магла 1952. - ФОТО (Википедија)
LONDON – Između 5. i 9. decembra 1952. godine britanska prestonica našla se pod gustom, žućkasto-crnom maglom koja je u istoriju ušla kao Velika londonska magla – jedan od najpogubnijih ekoloških incidenata modernog doba. Ono što je u prvim časovima ličilo na običnu zimsku izmaglicu ubrzo se pretvorilo u nepomičnu masu otrovnih čestica koja je paralisala život grada i odnela hiljade života.
Stručnjaci podsećaju da je tragediji prethodila izuzetno snažna temperaturna inverzija koja je pritisla topliji vazduh ka tlu, sprečivši prirodno uzdizanje industrijskog dima i zagađivača. London je u to doba već decenijama bio opterećen emisijama iz termoelektrana, fabrika i domaćinstava, a siromašnije četvrti masovno su koristile jeftin, visoko sumporni ugalj.
Ulaskom magle u sudar sa gustim dimnim česticama nastao je opasan „smog“ koji je na pojedinim delovima grada spustio vidljivost na svega nekoliko metara. Ulice su se pretvorile u neprozirni lavirint. Autobusi i tramvaji stajali su jer vozači nisu mogli da vide put, dok su se pešaci kretali uz zidove zgrada kako bi se uopšte snašli. Pozorišta su otkazivala predstave, a magla je prodirala čak i u zatvorene dvorane. Bolnice su bile preplavljene pacijentima sa ozbiljnim respiratornim tegobama.
U prvim zvaničnim procenama govorilo se o oko 4.000 preminulih tokom tih pet dana. Ipak, kasnije medicinske analize otkrile su daleko mračniju sliku: Velika magla odnela je oko 12.000 života, uglavnom među najugroženijima – starijim licima, decom i hroničnim bolesnicima. Smatra se jednim od najsmrtonosnijih događaja povezanih sa zagađenjem vazduha u čitavoj istoriji.
Katastrofa je naterala britanske vlasti na ozbiljno preispitivanje politike korišćenja uglja. Samo četiri godine kasnije, Parlament je usvojio istorijski Zakon o čistom vazduhu, koji je ograničio upotrebu visoko zagađujućih goriva u gradskim zonama i postavio temelje savremene politike zaštite životne sredine u Velikoj Britaniji.
Danas, sedam decenija kasnije, Velika londonska magla ostaje opomena o tome koliko opasno može biti ignorisanje posledica industrijskog razvoja i kako se samo jedan splet okolnosti može pretvoriti u tragediju sa hiljadama žrtava. Ona i dalje podseća da je održavanje ravnoteže između urbanog napretka i zdravlja stanovništva imperativ savremenog sveta.