Vodi li put do mira preko „ekonomske Jalte"
Фото ЕПА
Usred haotičnih američkih napora da se što pre progura mirovni sporazum za Ukrajinu, naziru se dva pravca kako zaustaviti krvavi rat na istoku Evrope koji se međusobno prepliću. Bela kuća, koja je svojom strategijom nacionalne bezbednosti objavila „hladni rat” Evropi, mirovno rešenje za Ukrajinu vidi više kao biznis šansu: kombinaciju geopolitičkog kompromisa i odličnu finansijsku priliku za američke firme. Evropa, odnosno vodeći protagonisti „koalicije voljnih”, premijeri Britanije i Nemačke, Kir Starmer i Fridrih Merc, sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, strahuju od „američke izdaje” i fokusiraju se na uspostavljanje demilitarizovane zone, trajnih bezbednosnih garancija i brzog ulaska Ukrajine u EU.
Tu je i Moskva odakle ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručuje da su svi nesporazumi u pregovorima sa Amerikancima na temu Ukrajine uspešno rešeni. Lavrov koji je juče rekao da su Vašingtonu dostavili dodatne predloge u vezi sa garancijama kolektivne bezbednosti, istakao je da Rusija insistira da se „postigne paket sporazuma o čvrstom, održivom, dugoročnom miru sa bezbednosnim garancijama za sve uključene zemlje”.
Nemački kancelar Fridrih Merc je juče izjavio da očekuje razgovore sa američkim zvaničnicima tokom vikenda o evropskom predlogu za mir u Ukrajini i da je to u telefonskom razgovoru predložio američkom predsedniku. Ali, Tramp nije baš previše oduševljen Mercovim predlogom: „Žele da odemo na sastanak tokom vikenda u Evropi, a mi ćemo doneti odluku u zavisnosti od toga šta će nam reći. Ne želimo da gubimo vreme”.
Iako Lavrov skreće pažnju na veliki broj glasina i spekulacija na temu mirovnog rešenja koje komplikuju pregovore, u javnost su procureli detalji američkih predloga. Jedan evropski zvaničnik je rekao da to podseća na ekonomsku verziju konferencije u Jalti 1945. godine na kojoj su pobednici Drugog svetskog rata podelili Evropu.
Američka administracija je poslednjih nedelja evropskim saveznicima dostavila niz dokumenata u kojima iznosi svoj plan za obnovu Ukrajine i povratak Rusije u globalnu ekonomiju što je dovelo do intenzivnih pregovora i neslaganja između Vašingtona i Evrope, piše „Volstrit džornal”.
Prema dokumentima, američke finansijske firme i druga preduzeća planiraju da iskoriste oko 200 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za projekte u Ukrajini, uključujući izgradnju velikog data centra za skladištenje podataka koji bi se napajao iz nuklearne elektrane „Zaporožje” koja je pod ruskom kontrolom. Drugi deo predloga opisuje američku viziju oporavka ruske ekonomije, uključujući ulaganja u strateške sektore poput eksploatacije retkih zemnih elemenata, bušenja nafte na Arktiku i obnavljanja energetskih tokova prema Zapadnoj Evropi i ostatku sveta.
Plan američke administracije izazvao je sukob oko ruskih zamrznutih sredstava, jer SAD planiraju da angažuju privatni kapital i menadžere sa Volstrita kako bi uložili i povećali raspoloživi fond do 800 milijardi dolara, dok Evropa želi da ista sredstva koja, za sada, blokira Belgija usmeri za podršku ukrajinskoj vladi, uključujući nabavku oružja. Evropski zvaničnici izrazili su sumnju u ove predloge, ocenjujući da bi oni mogli da daju Rusiji ekonomski predah, jer je navodno već pola godine u ekonomskoj recesiji, kako bi osnažila vojne kapacitete.
Prema informacijama američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika put do razumnog rešenja za Ukrajinu ipak postoji. Kako saznaje „Vašington post”, ključni su takozvanih sedam tačaka o čemu se razgovaralo sa Zelenskim na sastanku u Londonu. Prema rečima jednog ukrajinskog zvaničnika, pregovarački paket sastoji se od tri dokumenta: mirovnog plana, bezbednosnih garancija i plana ekonomskog oporavka. Suština je na suverenoj Ukrajini čije su granice zaštićene snažnim međunarodnim bezbednosnim garancijama, ona je deo Evropske unije i njena ekonomija se obnavlja uz velika ulaganja SAD i Evrope. Ali za Ukrajinu je i dalje „kost u grlu” pristanak na ustupanje teritorija kako bi se došlo do mirovnog sporazuma na čemu posebno insistira Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof. Kako piše „Fajnenšel tajms” Rusija i SAD zahtevaju da Kijev povuče svoje snage iz približno četvrtine Donjecke oblasti i malog dela susednog Luganska.
Šta se nudi Ukrajini u najnovijim predlozima mirovnog plana
1. Brzi ulazak Ukrajine u Evropsku uniju i to već 2027. godine.
2. Američke bezbednosne garancije nalik članu 5. NATO-a u slučaju da Rusija prekrši sporazum.
3. Očuvanje ukrajinskog suvereniteta bez ruskog veta na svođenje broja ukrajinskih vojnika na 600.000.
4. Uspostavljanje demilitarizovane duž čitave linije prekida vatre od Donjecke oblasti na severoistoku do Zaporožja i Hersona na jugu.
5. Teritorijalni ustupci i razmene teritorija. Rusija traži da se Ukrajina odrekne oko 25 odsto Donjecke oblasti koji još uvek kontroliše.
6. Budućnost nuklearne elektrane Zaporožje – pregovara se o tome da upravljanje nad najvećom evropskom atomskom centralom preuzmu SAD.
7. Ekonomska obnova Ukrajine i ukidanje sankcija Rusiji – u ovom paketu Vašington otvoreno nudi Moskvi fazno ukidanje sankcija i povratak u globalnu ekonomiju.