CIA iz­gu­bi­la nu­kle­ar­ni pri­slu­šni ure­đaj na Hi­ma­la­ji­ma

Milenko Pešić

16. 12. 2025. 15:30

При­слу­шни апа­рат је тре­ба­ло да бу­де по­ста­вљен у бли­зи­ни јед­ног од вр­хо­ва Хи­ма­ла­ја Нан­да Де­ви Фо­то „Ви­ки­пе­ди­ја”

Ame­rič­ka Cen­tral­na oba­ve­štaj­na agen­ci­ja (CIA) je 1965. go­di­ne iz­gu­bi­la pri­slu­šnu sta­ni­cu ko­ja je ima­la plu­to­ni­jum­ski ge­ne­ra­tor to­kom taj­ne ope­ra­ci­je u Hi­ma­la­ji­ma, a ko­ji bi sa­da mo­gao po­sta­ti iz­vor za­ga­đe­nja u vo­da­ma Gan­ga. A mo­žda i kao sred­stvo za stva­ra­nje ta­ko­zva­ne pr­lja­ve atom­ske bom­be, ako ga pro­na­đe ne­ko ko ima ta­kvu na­me­ru.

Pre­ma is­tra­ži­va­nju no­vi­na­ra „Nju­jork taj­msa”, CIA je 1965. re­gru­to­va­la tim elit­nih ame­rič­kih i in­dij­skih pe­nja­ča da in­sta­li­ra­ju pri­slu­šni ure­đaj SNAP-19C ve­li­kog do­me­ta bli­zu jed­nog od naj­vi­ših vr­ho­va Hi­ma­la­ja Nan­da De­vi (7.817 me­ta­ra). Na­me­ra je bi­la pra­će­nje ki­ne­skih te­sto­va na­kon pr­ve nu­kle­ar­ne pro­be u Ki­ni. Oni su po­ku­ša­li da in­sta­li­ra­ju nu­kle­ar­nu na­pra­vu te­šku 22 ki­lo­gra­ma da bi pri­slu­ški­va­li ki­ne­ski kon­trol­ni cen­tar.

An­te­na ko­ju na­pa­ja ge­ne­ra­tor sadržala je plu­to­ni­jum 238 i 239, kon­stru­i­sa­na i na­pra­vlje­na je da ra­di ne­pre­kid­no i neo­t­kri­ve­no go­di­na­ma. Me­đu­tim, iz­ne­nad­na sna­žna me­ća­va pri­mo­ra­la je tim da se po­vu­če pre ne­go što je in­sta­la­ci­ja za­vr­še­na. Po na­re­đe­nju in­dij­skog ko­man­dan­ta mi­si­je ka­pe­ta­na M. S. Ko­li­ja, pe­nja­či su osi­gu­ra­li ure­đaj na le­de­noj po­vr­ši­ni i spu­sti­li se u pod­nož­je pla­ni­ne. Vra­ti­li su se na to me­sto sle­de­ćeg pro­le­ća, me­đu­tim, ge­ne­ra­tor je ne­stao, ot­kri­va „Nju­jork tajms” de­ta­lje ope­ra­ci­je o ko­joj se ni­šta ni­je zna­lo šest de­ce­ni­ja.

„Sve što sam pro­na­šao bi­li su ko­ma­di­ći ko­nop­ca. Zva­nič­ni­ci CIA su pa­ni­či­li: ’To su kap­su­le plu­to­ni­ju­ma. Ovo će bi­ti ve­o­ma, ve­o­ma ozbilj­no’”, pri­se­ća se Ko­li re­ak­ci­je še­fo­va iz Len­gli­ja.

Stra­hu­je se da je pri­slu­šna sta­ni­ca ko­ja u se­bi sa­dr­ži plu­to­ni­jum za­tr­pa­na le­dom ne­gde u gle­če­ri­ma ko­ji snab­de­va­ju vo­dom re­ku Gang. To bi pred­sta­vlja­lo ri­zik za sto­ti­ne mi­li­o­na lju­di ko­ji ži­ve niz­vod­no.

„Ne mo­že­te osta­vi­ti plu­to­ni­jum po­red gle­če­ra ko­ji hra­ni Gang. Da li zna­te ko­li­ko lju­di za­vi­si od Gan­ga”, re­kao je Džim Ma­kar­ti, po­sled­nji ame­rič­ki pe­njač u ovoj mi­si­ji, ko­ji je i da­nas živ.

Dok ne­ki na­uč­ni­ci ka­žu da bi ogro­man tok re­ke raz­bla­žio sva­ko zra­če­nje, dru­gi upo­zo­ra­va­ju da ako se ure­đaj ošte­ti ili ot­kri­je, mo­že se ko­ri­sti­ti za iz­ra­du pr­lja­ve bom­be. Plu­to­ni­jum, ako se udi­še ili pro­gu­ta, mo­že iza­zva­ti rak i ot­ka­zi­va­nje or­ga­na.

Do­ku­men­ti pro­na­đe­ni u lič­noj ar­hi­vi Ba­ri­ja Bi­šo­pa, fo­to­gra­fa ma­ga­zi­na „Nacionalna ge­o­gra­fi­ja”, ko­ji je po­mo­gao u or­ga­ni­za­ci­ji mi­si­je ot­kri­va­ju op­se­žnu pri­ču kre­i­ra­nu za ope­ra­ci­ju, uklju­ču­ju­ći fal­si­fi­ko­va­ne na­uč­ne akre­di­ti­ve, pi­sma po­dr­ške i me­ni­je za pe­nja­če. Do­ku­men­ta ame­rič­kih i in­dij­skih oba­ve­štaj­nih slu­žbi po­tvr­đu­ju da je eks­pe­di­ci­ja or­ga­ni­zo­va­na sa odo­bre­njem obe vla­de.

Pri­ča je osta­la po­ver­lji­va vi­še od de­ce­ni­je, sve dok je ni­je ot­krio no­vi­nar Ha­u­ard Kon 1978. go­di­ne. In­dij­ski za­ko­no­dav­ci su zah­te­va­li od­go­vo­re, a ta­da­šnji pre­mi­jer Mo­rar­dži De­sai je obe­ćao is­tra­gu. Taj­ne di­plo­mat­ske de­pe­še po­ka­zu­ju da je pred­sed­nik Dži­mi Kar­ter pri­vat­no za­hva­lio De­sa­i­ju što je po­mo­gao da se efek­ti afe­re uma­nje.

Iako je ceo slu­čaj de­lom pao za­bo­rav, u In­di­ji ni­su za­bo­ra­vi­li na slu­čaj ne­stan­ka ame­rič­kog nu­kle­ar­nog ure­đa­ja ko­ji s vre­me­na na vre­me iza­zi­va jav­nu za­bri­nu­tost. Po­go­to­vo ka­da je 2021. go­di­ne kli­zi­šte u bli­zi­ni vr­ha Nan­da De­vi usmr­ti­lo vi­še od 200 lju­di, što je pod­sta­klo spe­ku­la­ci­je da je to­plo­ta iz za­ko­pa­nog ge­ne­ra­to­ra de­sta­bi­li­zo­va­la gle­čer. Iako ne­ma do­ka­za ko­ji bi po­ve­za­li ka­ta­stro­fu sa ne­sta­lim ure­đa­jem, zva­nič­ni­ci u dr­ža­vi Uta­ra­kand po­zva­li su pre­mi­je­ra Na­ren­dru Mo­di­ja da odo­bri po­tra­gu. „Jed­nom za­svag­da ovaj ure­đaj mo­ra bi­ti is­ko­pan, a stra­ho­vi ot­klo­nje­ni”, re­kao je dr­žav­ni mi­ni­star tu­ri­zma Sat­pal Ma­ha­radž.

Ka­ko glo­bal­no za­gre­va­nje ubr­za­va to­plje­nje gle­če­ra, ne­ki na­uč­ni­ci upo­zo­ra­va­ju da bi ge­ne­ra­tor na kra­ju mo­gao da iz­ro­ni iz le­da. Je­dan ve­te­ran in­dij­ske oba­ve­štaj­ne slu­žbe upo­zo­ra­va: „Ovo je ozbilj­na opa­snost ko­ja le­ži ta­mo, za ce­lo čo­ve­čan­stvo.”