Uticaj veštačke inteligencije na zagađenje
(Printscreen/Instagram)
Danas se koristi svuda – od domaćinstva do medicine, na nju se oslanjaju osnovci kad odlučuju šta će obući za školu, tinejdžeri u želji da osvoje simpatiju, devojke koje traže savete u vezi s dijetom… Reč je o veštačkoj inteligenciji koja se uvukla u sve pore društva, a kompanije širom planete takmiče se u usavršavanju pametnih uređaja koji zamenjuju ljude u mnogim poslovima.
Međutim, osim moguće zloupotrebe veštačke inteligencije, koja po pristalicama teorije zavere može da bude fatalna za čovečanstvo, VI stvara dodatni problem: prema pisanju britanskog „Gardijana”, baš ona je jedan od krivaca za povećano zagađenje vazduha u 2025. godini.
U istraživanju koje je sproveo „Digikonomist”, zadužen za proučavanje nepredviđenih posledica digitalnih trendova, tokom ove godine upotreba veštačke inteligencije izazvala je emisiju ugljen-dioksida u atmosferu jednaku onoj koju je proizveo ceo Njujork u istom periodu.
„Globalni ekološki uticaj ove brzošireće tehnologije, takođe, pokazuje da potrošnja vode povezana s korišćenjem veštačke inteligencije sada premašuje ukupnu globalnu potražnju za flaširanom vodom”, napominju svetski eksperti, a prenosi britanski list.
Podatke je, kako se navodi, prikupio holandski akademik Aleks de Vris-Gao, osnivač kompanije „Digikonomist”.
„Ovo je prvi put da se meri specifičan efekat veštačke inteligencije, a ne data-centara uopšte, jer je upotreba četbotova poput Čet dži-pi-tija kompanije „Open AI” i „Guglovog” Džeminija naglo porasla 2025. godine. Podaci pokazuju da su procenjene emisije gasova s efektom staklene bašte od korišćenja VI ekvivalentne s više od osam odsto globalnih emisija u avijaciji”, upozorio je Aleks de Vris-Gao.
Studija je kao materijal koristila izveštaje tehnoloških kompanija, a ukazala je na alarmantne podatke, zbog čega stručnjaci pozivaju na strože zahteve da kompanije budu transparentnije u vezi sa svojim uticajem na klimu.
Holandski ekspert procenio je da bi ugljenični otisak sistema VI u ovoj godini mogao da dostigne 80 miliona tona, dok bi potrošnja vode mogla da se popne na 765 milijardi litara. Istakao je da je to prvi put da je procenjen uticaj veštačke inteligencije na potrošnju vode i pokazalo se da je samo korišćenje vode za nju za više od 30 odsto veće od prethodnih procena potrošnje vode u svim data-centrima. Podaci su objavljeni u akademskom časopisu „Peterns”.
Podsećamo, eksperti godinama upozoravaju na sve manje zalihe vode u prirodnim rezervoarima, a zbog promene klime usled globalnog otopljavanja i emisija štetnih gasova, suše su sve duže i češće.