Trend konstantnog pada broja upisanih brucoša na UB
(Фото Н. Тркља)
Rezultati upisa u prvu godinu studija i prolaznost na osnovnim studijama tokom akademske 2024/2025. godine na Univerzitetu u Beogradu (UB), Univerzitetu u Kragujevcu, Univerzitetu Singidunum i Univerzitetu Metropolitan bile su teme sastanka koji je okupio predstavnike državnih i nekoliko privatnih univerziteta na sastanku u okviru ciklusa „Razgovori o obrazovanju u SANU”. Ovo je bio šesti po redu sastanak koji je održan u organizaciji Akademijskog odbora za visoko obrazovanje SANU i Akademijskog odbora za obrazovanje SANU.
U fokusu ispitivanja su, kako je u prezentaciji objasnila akademik Tanja Ćirković Veličković, bile studije prirodno-matematičkih nauka (matematika i statistika), kao i fakulteti koji imaju nastavničke smerove. Istakla je da podaci Republičkog zavoda za statistiku Srbije (RZS) pokazuju da od 2013. do 2023. broj upisanih studenata na pomenutim smerovima i studijama beleži značajan pad. Na prirodno-matematičkim fakultetima veći pad je zabeležen posebno na UB. Za poslednje dve godine nisu dostupni podaci RZS-a.
Da se zahvaljujući analizi podataka u prethodnih deset godina može zaključiti da postoji trend konstantnog pada broja upisanih brucoša na Beogradskom univerzitetu, potvrdio je prof. dr Dejan Filipović, prorektor za nastavu UB. Ali, kako je ukazao, taj broj nije naročito značajan za ovu godinu, budući da se prethodna školska godina odvijala u specifičnim uslovima.
U školsku 2025/2026. godinu na UB se upisalo 11.990 studenata, što nije mnogo manje u odnosu na prethodnih deset godina kada se prosečno upisivalo između 12.000 i 13.000 studenata. Posebno imajući u vidu, kako je istakao, da je zbog blokada Beogradski univerzitet u ovogodišnjem procesu upisa trpeo razne pritiske i uslovljavanja od nadležnih državnih organa, kao i da su kasno odobrene upisne kvote za budžetske studente. Takođe, istakao je i negativnu kampanju u pojedinim medijima prema UB.
Najveće interesovanje i ove godine je vladalo za IT sektor i medicinske nauke, dok je najtraženiji indeks bio za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Govoreći o problemu malog broja studenata na nastavničkim smerovima, Filipović je naglasio da mora da se radi na motivisanju srednjoškolaca. Napomenuo je i da je UB izradio Platformu za unapređenje statusa nastavničkih studijskih programa, kao i da je održan samo jedan sastanak sa tadašnjom ministarkom prosvete Slavicom Đukić Dejanović i da daljih pomaka nije bilo.
Prof. dr Lozica Ivanović, prorektor za nastavu i studentska pitanja Univerziteta u Kragujevcu, prezentujući statistiku broja upisanih na ovom univerzitetu u poslednjih deset godina takođe je konstatovala konstantan pad, naročito od 2018. godine. Slične podatke izneo je i prof. dr Miroslav Lazić, prorektor za nastavu Univerziteta u Nišu, koji je konstatovao pad u broju upisanih studenata u poslednjih deset godina.
Govoreći o problemima privatnih univerziteta, prof. dr Dragan Domazet, predsednik Metropolitan univerziteta, i prof. dr Mladen Veinović, prorektor za nastavu Univerziteta Singidunum, istakli su da je zbog tendencije smanjenja broja studenta i neadekvatnog položaja privatnih univerziteta u sistemu visokog obrazovanja ugrožena njihova održivost.
Zaključak diskusije bio je da su neophodne suštinske i sistematske promene u visokom obrazovanju, kao i saradnja među univerzitetima.