Mali pregovarački koraci na Floridi

Slobodan Samardžija

23. 12. 2025. 15:30

Фото ЕПА

Pre­go­vo­ri na Flo­ri­di ni­su oti­šli da­lje od Mi­rov­nog pla­na za okon­ča­nje ra­ta u Ukra­ji­ni, ko­ji je u 28 ta­ča­ka ob­zna­nio ame­rič­ki pred­sed­nik Do­nald Tramp. Ova­kvu oce­nu dao je spe­ci­jal­ni iza­sla­nik ru­skog pred­sed­ni­ka Ki­ril Dmi­tri­jev, a na­kon raz­go­vo­ra sa ame­rič­kim pre­go­va­ra­či­ma Sti­vom Vit­ko­fom i Dža­re­dom Ku­šne­rom. „Si­gu­ran sam da pred­lo­zi ko­je su Evro­plja­ni i Ukra­jin­ci iz­ne­li, ili po­ku­ša­va­ju da iz­ne­su, de­fi­ni­tiv­no ne po­bolj­ša­va­ju do­ku­ment i ne do­pri­no­se mo­guć­no­sti po­sti­za­nja du­go­roč­nog mi­ra”, za­klju­čio je Dmi­tri­jev.

Pod­se­ti­mo, za­da­tak Dmi­tri­je­va je bio da sa­zna ka­kav je re­zul­tat sa­stan­ka ame­rič­kih pre­go­va­ra­ča sa pred­stav­ni­ci­ma Ukra­ji­ne i Evrop­ske uni­je ko­ji je, ta­ko­đe, odr­žan pro­te­klog vi­ken­da u Ma­ja­mi­ju. Ka­ko je sa­op­šte­no u Kre­mlju, on bi svo­je za­ključ­ke i sa­zna­nja tre­ba­lo od­mah da pre­ne­se pred­sed­ni­ku Vla­di­mi­ru Pu­ti­nu.

Iako je su­sret Evro­plja­na, Ukra­ji­na­ca i Ame­ri­ka­na­ca oce­njen kao „do­bar i sa­dr­ža­jan”, te­ško je re­ći da je u nji­ma uči­njen bi­lo ka­kav na­pre­dak. Od sa­mog po­čet­ka bi­lo je ja­sno da pred­stav­ni­ci Sta­rog kon­ti­nen­ta po­ku­ša­va­ju na sva­ki na­čin da „ubla­že” efe­kat onih Tram­po­vih 28 ta­ča­ka, sma­nju­ju­ći ih na pri­hva­tlji­vi­ju me­ru, i da ceo pred­log ma­lo ubla­že i vi­še ga pri­la­go­de sop­stve­nom vi­đe­nju iz­la­ska iz kri­ze. 

Ipak, mo­glo bi se za­klju­či­ti da se nji­ho­vi na­po­ri, uglav­nom, od­bi­ja­ju o od­luč­nost ame­rič­kog pred­sed­ni­ka da na svoj na­čin raz­re­ši kri­zu i po­sve­ti se, za Ame­ri­ku, stra­te­ški va­žni­jim pi­ta­nji­ma. Re­kli bi­smo da je upra­vo to „gu­ra­nje Evro­pe u dru­gi plan”, iza­zva­lo ne­go­do­va­nje u Bri­se­lu ko­ji je se­bi već pri­svo­jio sta­tus glo­bal­nog pred­vod­ni­ka. Re­ša­va­nje ukra­jin­skog kon­flik­ta is­klju­či­vo u sop­stve­nom in­te­re­su već du­že vre­me je osno­vi­ca evrop­ske po­li­ti­ke ali, bez sum­nje, bez pra­ve po­dr­ške svih na kon­ti­nen­tu pa i po tom pi­ta­nju ne­kih od naj­i­stak­nu­ti­jih igra­ča.

Plan Do­nal­da Tram­pa od sa­mog po­čet­ka je na­i­šao na pri­lič­no oštru re­ak­ci­ju Ki­je­va i Bri­se­la ko­ji su na sva­ki na­čin po­ku­ša­li da one­mo­gu­će im­ple­men­ta­ci­ju onih nje­go­vih ta­ča­ka ko­je su ključ­ne za po­sti­za­nje mi­ra, a o ko­ji­ma se Mo­skva do sa­da zva­nič­no ni­je iz­ja­sni­la. Iz­ja­va ru­skih zva­nič­ni­ka tim po­vo­dom uglav­nom su se svo­di­le na že­lju za okon­ča­njem ra­ta, ali na na­čin ko­ji bi ce­lu si­tu­a­ci­ju oko Ukra­ji­ne sta­bi­li­zo­vao na du­ži pe­ri­od.

Stav sa­vet­ni­ka ru­skog pred­sed­ni­ka Ju­ri­ja Uša­ko­va po­vo­dom sa­stan­ka na Flo­ri­di bio je pri­lič­no ja­san: „Ve­ći­na pred­lo­ga Ki­je­va i Evro­plja­na sra­ču­na­tih na do­te­ri­va­nje Tram­po­vih ide­ja nas de­fi­ni­tiv­no ne za­do­vo­lja­va”, iz­ja­vio je on uz na­po­me­nu da će se ru­ska stra­na čvr­sto dr­ža­ti ono­ga što su u av­gu­stu me­se­cu na Alja­sci do­go­vo­ri­li ru­ski i ame­rič­ki pred­sed­nik. „Lop­ta je sa­da i de­fi­ni­tiv­no u po­lju Evro­plja­na, a pre sve­ga li­de­ra iz Ki­je­va i nje­go­vih evrop­skih spon­zo­ra”, na­gla­sio je.

Ame­rič­ki pre­go­va­rač Stiv Vit­kof ta­ko­đe je su­sret sa Dmi­tri­je­vim oce­nio kao „pro­duk­ti­van i kon­struk­ti­van”, i na­gla­sio da će raz­go­vo­ri o okon­ča­nju ra­ta i po­sle­rat­noj sud­bi­ni Ukra­ji­ne sva­ka­ko ići u prav­cu re­še­nja ko­je će na kra­ju za­do­vo­lji­ti sve one ko­ji su u nje­ga uple­te­ni.

„Ru­si­ja osta­je u pot­pu­no­sti po­sve­će­na po­sti­za­nju do­go­vo­ra o mi­ru u Ukra­ji­ni”, za­klju­čio je Dmi­tri­jev uz na­po­me­nu da u Mo­skvi „vi­so­ko ce­ne na­sto­ja­nja i po­dr­šku Sje­di­nje­nih Dr­ža­va u re­ša­va­nju kon­flik­ta i po­nov­nom us­po­sta­vlja­nju glo­bal­ne bez­bed­no­sti”.

Sa­stan­ci na Flo­ri­di, u ko­ji­ma su uče­stvo­va­li prak­tič­no svi ko­ji su na ne­ki na­čin uple­te­ni u ukra­jin­ska de­ša­va­nja bio je sa­mo ko­rak ko­ji je za cilj tre­ba­lo da ima raz­ja­šnja­va­nje sta­vo­va, po­seb­no onih ko­je su iz­no­si­li Ki­jev i Evro­plja­ni, i upo­re­đi­va­nje istih sa za­ključ­ci­ma pro­is­te­klim po­sle su­sre­ta na vr­hu, na Alja­sci. Tram­pov mi­rov­ni pred­log u 28 ta­ča­ka u ve­li­koj me­ri je uz­dr­mao Ukra­ji­nu, ali još vi­še Evro­pu.

Po­sta­lo je ja­sno da se ce­la ukra­jin­ska pri­ča svo­di na to ko će „pod svo­je” uze­ti onaj deo biv­še so­vjet­ske re­pu­bli­ke ko­ji ne bu­de pri­svo­ji­la Ru­si­ja. Pri to­me tre­ba po­me­nu­ti da je reč o de­lu evrop­skog kon­ti­nen­ta ko­ji po­ten­ci­jal­no mo­že da se na­met­ne kao klju­čan za op­sta­nak svih na nje­go­vom za­pad­nom de­lu. Re­sur­si ko­ji­ma ras­po­la­že Ukra­ji­na de­fi­ni­tiv­no spa­da­ju u ne­što če­ga ni­ko ne bi smeo tek ta­ko da se od­rek­ne. Po­go­to­vo oni Evro­plja­ni ko­ji su već da­nas li­še­ni mno­gih bla­go­de­ti ko­je im je to­kom ve­ko­va omo­gu­ća­vao sta­tus ko­lo­ni­jal­nih im­pe­ri­ja. Ukrat­ko, bit­ka za no­ve ener­get­ske i pre­hram­be­ne iz­vo­re sa­mo se za­o­štra­va.

To­ga su sve­sni i u Va­šing­to­nu, Mo­skvi i Bri­se­lu. Što se Ki­je­va ti­če, nji­ma je sve ja­sni­je da su ola­ko na­se­li na „evrop­sku pri­ču” o za­jed­ni­štvu, sa­rad­nji i bo­ljem ži­vo­tu. „Obo­je­ne re­vo­lu­ci­je” po­ka­za­le su da rat ni­je te­ško po­kre­nu­ti, ali ga je i te ka­ko te­ško ob­u­zda­ti, po­seb­no u ko­rist onih ko­ji od nje­ga naj­vi­še stra­da­ju.