Rešeni incidenti opasni za đake
Командно-безбедносни центар за Нови Београд (Фото А. Васиљевић)
Od kako je grad u februaru uveo jedinstven sistem preventivnog video-nadzora osnovnih škola, broj incidenata u dvorištima osmoletki drastično se smanjio. Od četrdesetak, koliko ih je bilo u aprilu i maju, do desetak zabeleženih u septembru. Posle deset meseci rada, ovaj sistem dobro se pokazao jer su rešeni neki od slučajeva koji su za decu predstavljali opasnost, kaže Vesna Vidović, zamenica gradonačelnika. Među njima su korišćenje, ali i preprodaja droge u samoj blizini školskih objekata.
Posle škola, cilj grada je da se kamerama pokriju i dvorišta obdaništa.
– U toku je postavka video-nadzora u svim državnim vrtićima. Za sada su pokrivena obdaništa u devet opština, a nadamo se da će do kraja marta kamere biti postavljene u vrtićima u svih 17 opština. Ugrađene kamere još nisu puštene u rad jer čekamo da se to završi u svim predškolskim objektima i da se, kao u školama, sve odjednom uključi u sistem – objašnjava Vidovićeva.
U međuvremenu, timovi obezbeđenja grada patroliraju i oko vrtića i oko škola.
Ugradnja video-nadzora u ovim objektima imaće više funkcija. Povećaće sigurnost dece u toku rada vrtića, ali i samog objekta kada se kapije zatvore. Jer, dešava se da se posle radnog vremena u dvorištima okupljaju osobe kojima tu nije mesto.
– Nama je cilj da se u dvorištima vrtića okupljanje svede na nulu. Razlog za to je preventiva, kako bismo sprečili ono što se dešavalo u dvorištima škola – ističe Vidovićeva.
Sada su u gradu sve osnovne škole u potpunosti pokrivene video-nadzorom, čak i one područne.
– U osmoletkama je priključeno ukupno 5.580 kamera. Deo posla je urađen i u vrtićima, ali je planirano da oni budu pokriveni sa oko 4.000 kamera. Kada sve bude završeno, u celom sistemu video-nadzora biće ih oko 10.000. Te kamere imaju jedinstven softver koji može da prepozna hladno i vatreno oružje. On nije podešen da prepoznaje lica niti će imati tu opciju – podseća Vidovićeva.
Sve ove kamere su trenutno uvezane i njihov rad se prati iz Komandno-bezbednosnog centra (KBC) u Tiršovoj ulici. Plan je da se u narednom periodu kontrolisanje kamera, osim u ovom centru, obavlja i u komunalno-bezbednosnim stanicama.
– Predviđeno je da se iz jedne komunalno-bezbednosne stanice prati nekoliko najbližih škola i vrtića. U njima će raditi osobe sa licencom, kao što je to slučaj u Komandno-bezbednosnom centru u Tiršovoj. Te kamere će pratiti osobe koje su za to obučene i imaju licencu. To ne znači da će se ukinuti praćenje rada kamera iz KBC-a. Mi u gradu želimo da učinimo sve što je u našoj moći da osiguramo bezbednost dece kako nam se ne bi ponovile tragedije – naglašava Vidovićeva.
Da bi se povećala bezbednost, predviđena je takozvana dvostruka kontrola rada kamera, patroliranje timova obezbeđenja grada i „belih”. Osim toga, pojedine osmoletke već godinama imaju i školske policajce koje je angažovalo Ministarstvo unutrašnjih poslova. Sve to bi trebalo da na kraju obezbedi veću sigurnost u školama, dvorištima, ali i neposrednoj blizini ovih ustanova.
Za sada u gradu radi petnaestak komunalno-bezbednosnih stanica, a uskoro je planirano otvaranje dvadesetak, pa vrlo brzo posle toga još trideset. Kada se završi ovaj projekat, ukupno bi trebalo da rade 104 komunalno-bezbednosne stanice.
Ceo sistem će, kada se sve sabere, uključujući ove stanice, patrolne timove i Komandno-bezbednosni centar, opsluživati oko 1.000 ljudi.
U svakoj školi postavljeno je u proseku oko 25 kamera koje je ugradio grad. Pojedine osmoletke su, pre ugradnje ovog sistema video-nadzora, imale sopstveni. Kamere u ove obrazovne ustanove ugrađivale su i uprave škola, roditelji, opština, MUP... Ovi uređaji nisu uklopljeni u gradski sistem pa neki od njih funkcionišu i paralelno. Problem u tom načinu video-nadzora bio je u održavanju. U slučaju kvara ili oštećenja, nije bilo jasno ko će finansirati popravku i gde bi ona mogla da se obavi niti se imao uvid ko i gde sve može da gleda te kamere, dok se kod ovog jedinstvenog sistema grada to sada jasno zna.
– Dešavalo se i da naše kamere budu oštećene, što slučajno, što namerno, pa smo od marta do sada zabeležili oko 160 kvarova. Oni su nastajali dok deca igraju fudbal ili se bave nekim drugim sportom s loptom. I to se tačno na snimcima vidi. Ali bilo je i onih namernih, razbijanja, žvrljanja... Mi smo reagovali vrlo brzo i vraćali ih u funkciju – kaže ona.
Svi direktori škola su sa gradom potpisali ugovor o ugradnji video-nadzora u škole i oni su tim poslom, kaže, zadovoljni.
– I većina roditelja je takođe zadovoljna jer znaju da grad vodi računa o bezbednosti dece u toku boravka u školi, a i posle toga. Naravno, uvek ima neko kome se takve odluke ne sviđaju – kaže Vidovićeva.
Zasad su video-nadzorom pokriveni vrtići i osnovne škole, ali plan grada je da se bezbednost podigne na što viši nivo.
– Cilj nam je da Beograd bude potpuno bezbedan, mada mislim da je i sada jedan od bezbednijih gradova u Evropi. Kada smo planirali ovaj projekat, imali smo ideju da se kamerama pokriju i srednje škole i veći parkovi. Videćemo kako će ovaj projekat funkcionisati pa ćemo u skladu tim nastavljati sa poslovima povećanja bezbednosti. Ono što je važno jeste da se ne sme prekidati briga o ovom sistemu kako bi i u budućnosti imao svoju svrhu – ističe Vidovićeva.
Broj incidenata u dvorištima se smanjuje
U školskim dvorištima od marta do kraja novembra prijavljeno je oko 200 incidenata. Najviše ih je zabeleženo tamo gde su najbrojnije škole i stanovnici. To su Novi Beograd, Voždovac i Palilula.
– Najčešće su to oštećenja škola, ali ono što nam je svima privuklo pažnju jeste zloupotreba psihoaktivnih supstanci. Bilo je i nekoliko slučajeva pokušaja dilovanja droge. To je, srećom, zabeleženo posredstvom našeg video-nadzora. Obavešteni su patrolni timovi i MUP, tako da je ta osoba privedena i procesuirana – kaže Vesna Vidović.