Zatvaraju se skijališta u Evropi
Све мање гостију и снега, нема скијања (ЕПА ЕФЕ - С.Д.)
Klimatske promene ubrzano zatvaraju skijališta u Evropi. Sve je manje snega i gostiju, a sve više ugostiteljskih objekata koji trajno zatvaraju vrata.
U francuskom zimskom centru Seiz u jednom radnici su na kraju sezone otišli kući, očekujući povratak sledeće zime. Međutim, nikada se nisu vratili.
Danas je Seiz, nakon 85 godina rada, jedno od čak 186 francuskih skijališta koja su trajno zatvorena.
Glavni uzrok ove tihe propasti su klimatske promene. Alpi se zagrevaju dvostruko brže od ostatka planete, a snežna granica, visina na kojoj padavine prelaze u sneg, neumoljivo se penje.
Nekada pouzdani zimski pokrivač postao je retkost, a sezone su se skratile na svega nekoliko nedelja, čineći poslovanje finansijski neodrživim.
Skijalište La Sambui, u blizini Mon Blana, prošle zime je imalo snega tek četiri nedelje, što je dovelo do godišnjeg gubitka od oko 500.000 evra.
Slična sudbina zadesila je i Seiz, kome je za isplativost trebalo najmanje tri meseca rada, a u poslednjoj sezoni uspeli su da rade jedva mesec i po dana, uz troškove od 450.000 evra.
Prognoze nisu optimistične. Istraživanje objavljeno u naučnom časopisu "Nejčer klajmet čejndž" upozorava da bi, uz porast globalne temperature od dva stepena Celzijusa, više od polovine evropskih skijališta moglo da bude suočeno sa kritičnim nedostatkom snega.
Čak ni veštački sneg nije rešenje; njegova proizvodnja zahteva ogromne količine vode i energije i neefikasna je na temperaturama iznad jednog stepena Celzijusa.