U smrt zbog selfija
Фото Инстаграм
Vest o požaru u švajcarskom baru koji je buknuo u novogodišnjoj noći i u kojem je stradalo 40, uglavnom mladih osoba, bila je među prvima koja je obišla planetu u prvim satima Nove godine. Međutim, iza kulisa ove tragedije u kojoj je život izgubio i srpski državljanin koji je pokušao da spasi što više zarobljenih u požaru, izronili su snimci koje su posetioci ove diskoteke snimili mobilnim telefonima neposredno nakon izbijanja požara, odnosno u momentu kada je plamen iz prskalica zahvatio plafon i počeo da se širi vrtoglavom brzinom.
Naime, ono što je zaprepastilo sve koji su gledali ove video-snimke bili su veseli posetioci diskoteke koji su pokušavali da uhvate što bolji kadar ovog plamena. Umesto da trče ka izlazu, oni su se gurali kako bi snimili što „viralniji” snimak požara u nastajanju, kao da su bili potpuno nesvesni opasnosti u kojoj se nalaze. Da li je potreba da se snimi što bolji „selfi” i postavi što efektniji snimak plamena koji guta bar koštao života neke od mladih koji su proslavljali najluđu noć u švajcarskom ski-centru Kran-Montana? I kako je potreba da se dobije što više „lajkova” i snimi najviralniji video-zapis postala preča od osnovnog biološkog nagona – da se spase sopstveni život?
Britanski medijski servis „Bi-Bi-Si” citira rezultate istraživanja koji govore da je u poslednjoj deceniji najmanje 379 osoba širom sveta izgubilo život pokušavajući da zabeleži opasni selfi ili video-snimak, podeli ga na socijalnim mrežama i dobije što više lajkova – većina ih je stradala usled padova, utapanja ili saobraćaja. Svakih trinaest dana jedna osoba strada zbog ideje da je fotografisanje u opasnom ambijentu način da se stekne brza popularnost na socijalnim mrežama, a na listi od više od 50 država, najviše smrti zbog „selfija” zabeleženo je u Indiji (100), SAD (39) i Rusiji (33), a Španija sa 15 preminulih deli šesto mesto sa Australijom.
Zbog čega je selfi histerija postala smrtonosnija od susreta sa ajkulama i zašto je želja za viralnim snimkom postala jača od zdravog razuma? Psiholozi ističu da su hrabri „selfiji” sa litica planina, visokih mostova i krovova vozova i automobila u pokretu postali imperativ generacije na raskršću detinjstva i odraslog doba i način da pripadnici „Zet” generacije prikupe što više „lajkova” na socijalnim mrežama.
„Mladi ne razmišljaju da pokušaj pravljenja viralnog snimka i savršenog selfija može tragično da se završi – oni misle da se nesrećni slučajevi uvek dešavaju nekom drugom i nemaju strah od smrti. Najnoviji primer tragedije koja se dogodila u švajcarskoj diskoteci je ilustrativni dokaz te teze, a mi na osnovu brojnih video-snimaka koje su napravili njeni posetioci vidimo da požar nije zahvatio prostoriju u sekundi, već da su mladi imali vremena da se evakuišu. Ono što dodatno onespokojava jeste što mi na tim snimcima uopšte ne vidimo uspaničene osobe svesne opasnosti, već razdraganu masu koja drži podignute telefone i prenosi direktni snimak požara. Ideja da će zbog jedne fenomenalne fotografije ili video-zapisa dobiti milion lajkova i da će im ljudi aplaudirati zaglušuje svaki glas razuma koji im možda šapuće da snimanje diskoteke u plamenu možda nije najpametnija ideja. Doze dopamina koje dobijaju sa svakim novim ’lajkom’ i te kako osnažuju njihov nezreli ego i oni se osećaju sve moćnije, pa sami sebi podižu ’lestvicu’ izazova – danas će se slikati sa vrha zgrade, sutra sa vrha automobila, a prekosutra u diskoteci koju guta plamen”, objašnjava psiholog Maja Antončić.
Ona ističe da je glavni motiv zbog kojih mladi rizikuju život zbog fotografije ili video-zapisa – potreba da istovremeno impresioniraju ljude koji ih poznaju, kao i osobe koje ih ne poznaju ali su njihovi „prijatelji” ili „pratioci” na društvenim mrežama.
„Važno je razumeti da je grupa vršnjaka ’vrhunsko božanstvo’ u tinejdžerskom i periodu rane adolescencije – mladi će zarad prihvatanja, priznanja i takmičenja sa prijateljima uraditi gotovo sve. Nekada su se mladi ’kešali’ o tramvaj ili vozili bicikl bez ruku, a u digitalnom dobu izazovi postaju sve opasniji. Postoji više razloga zbog kojih mladi rizikuju svoj život zarad dobrog i viralnog snimka, a prvi je adrenalin – on je njima potrebniji nego odraslima. Mladi se manje plaše u odnosu na odrasle, a treći faktor je pritisak vršnjaka ili potreba da se oni impresioniraju. Osim toga, ne treba zaboraviti da su algoritmi na društvenim mrežama podešeni tako da bolje ’prolaze’ ekstremniji sadržaji – što su fotografija ili video-zapis ekstremniji, osoba će dobiti više lajkova”, zaključuje naša sagovornica.