Divlja deponija u staroj smederevskoj ciglani
(Фото „Друштвена хигијена”)
Smederevo – Smederevsko naselje Carina nekada je bilo prepoznatljivo, između ostalog, i po ciglani „Nikola Krga”, izgrađenoj početkom sedamdesetih godina prošlog veka, koja se prostirala na više od 5.000 kvadratnih metara. Danas, umesto cigle, ovde se „proizvodi” đubre, jer je na prostoru propale fabrike nikla jedna od najvećih divljih deponija u Smederevu. Da problem bude veći, smetlište koje je inače na državnoj parceli, okruženo je stambenim objektima koji su vremenom izgrađeni u blizini ciglane. Osim nesnosnog smrada, najezde insekata u letnjim mesecima i niza drugih ekoloških problema koji muče meštane ovog dela Carine, krajem juna na deponiji je izbio požar koji je ugrozio i zdravlje građana u širem okruženju.
Ovaj problem traje godinama, deponija se širi, narušava izgled naselja i direktno ugrožava zdravlje stanovnika, dok nadležne službe još uvek nisu preduzele trajne mere njenog uklanjanja, navode iz platforme „Menjamo zajedno” koja je podržala lokalnu inicijativu „Društvena higijena” čiji je prvi projekat upravo borba protiv ove deponije.
– Fokus naše trenutne aktivnosti jeste upravo Carina, pre svega zato što većina nas dolazi iz tog naselja i problem direktno utiče na naš svakodnevni život. Kao posebno alarmantan trenutak izdvajamo požar na deponiji tokom leta, kada nije postojalo adekvatno informisanje građana o zdravstvenim rizicima, niti jasna i vidljiva reakcija institucija – kažu za „Politiku” iz „Društvene higijene”.
Navode da je Komunalna inspekcija odgovornost preusmerila na stečajnog upravnika, uz kratku informaciju da je „postupak u toku”, bez dodatnih pojašnjenja ili rokova. Zato su tokom decembra ovi aktivisti organizovali prvu akciju skupljanja potpisa za uklanjanje divlje deponije na Carini. Za pet sati prikupili su više od 500 potpisa, što, smatraju oni, pokazuje da postoji volja i spremnost građana da zajedno brinu o svom kraju.
Gradonačelnica Jasmina Vojinović kaže da je u planu da se bave tom deponijom, kao i svim drugim na teritoriji grada.
– Od ove godine je uvedeno češće odvoženje smeća od strane komunalnog preduzeća, najmanje jednom nedeljno, i nadamo se da će to doprineti da građani manje bacaju otpad na divlje deponije. Da se razumemo, to bacaju upravo Smederevci, ljudi koji tamo žive, a ne neko sa strane, zato ćemo raditi još na podizanju ekološke svesti – objašnjava gradonačelnica.
„Društvena higijena” zagovara rešenja koja se primenjuju u Evropi. To su reciklaža koja donosi manje otpada i zagađenja, više radnih mesta i razvoj cirkularne ekonomije, zatim insineracija koja podrazumeva da se u modernim postrojenjima otpad pretvara u energiju za domaćinstva, količina otpada se smanjuje, a filteri sprečavaju zagađenje, kao i kompostiranje kojim organski otpad postaje korisno đubrivo za bašte i parkove.
Takođe potenciraju da postoje gradovi koji su dokazali da zapušteni industrijski prostori mogu postati centri života i kulture. Kao primere navode Talin i Lisabon gde su bivše fabrike postale kreativni distrikti puni lokalnih prodavnica, galerija, kafića i prostora za događaje, kao i Ljubljanu u kojoj je napušteni vojni kompleks pretvoren u alternativni kulturni centar, koji je zajednica sama obnovila i pretvorila u mesto okupljanja i stvaranja. Tako nešto priželjkuju za staru ciglanu, da se tu umesto otpada nađe gradski park, prostor za porodične šetnje, kulturne događaje, radionice i lokalne inicijative.
– Sviđa mi se ta ideja. Osluškivaćemo šta građani misle, jer je to vlasništvo svih nas. Naravno da smo za svaku dobru inicijativu, ako ništa drugo da bude neka lepa zelena površina. Plan je da čim zatvorimo neku deponiju, taj prostor ozelenimo. Pretendujemo da budemo turistički grad, pa prvo moramo da ga očistimo i ulepšamo – kaže gradonačelnica Smedereva Jasmina Vojinović.