Pomen za srpske žrtve iz Skelana kod Srebrenice

Mladen Kremenović

17. 01. 2026. 16:30

Фото Икс

Ba­nja­lu­ka – Is­pred cen­tral­nog spo­men-obe­lež­ja u sre­bre­nič­kom me­stu Ske­la­ni ju­če je oda­ta po­šta za 305 srp­skih ci­vi­la i voj­ni­ka iz ovog me­sta i ne­ko­li­ko obli­žnjih se­la, stra­da­lih to­kom ra­ta, od ko­jih je 69 ubi­je­no 16. ja­nu­a­ra 1993. go­di­ne, to jest pre 33 go­di­ne.

Pre­ma po­da­ci­ma, u na­stav­ku et­nič­kog či­šće­nja sred­njeg Pod­ri­nja, za­po­če­tog u apri­lu 1992. ne­ko­li­ko hi­lja­da na­o­ru­ža­nih pri­pad­ni­ka mu­sli­man­skih sna­ga iz Sre­bre­ni­ce, pod ko­man­dom Na­se­ra Ori­ća, u jed­nom od broj­nih na­pa­da upa­le su u zo­ru 16. ja­nu­a­ra 1993. u srp­ska se­la u oko­li­ni sre­bre­nič­kog na­se­lja Ske­la­ni. Pu­ca­li su i ubi­ja­li lju­de u nji­ho­vim ku­ća­ma, u snu, a imo­vi­na je pljač­ka­na i uni­šta­va­na. Tog da­na – 16. ja­nu­a­ra, ubi­je­no je 69 me­šta­na, od ko­jih su dve tre­ći­ne bi­li ci­vi­li, me­đu nji­ma i ne­ko­li­ko de­ce. Ra­nje­no je 165 lju­di. Od 30 za­ro­blje­nih, po­lo­vi­na ni­je pre­ži­ve­la mu­če­nja u sre­bre­nič­kim lo­go­ri­ma, dok se če­ti­ri oso­be i da­lje vo­de kao ne­sta­le, pod­se­ća­ju me­di­ji.

Pod na­je­zdom na­o­ru­ža­ne voj­ske, bes­po­moć­ni ci­vi­li spas su po­ku­ša­li na­ći be­že­ći pre­ma gra­nič­nom mo­stu na Dri­ni, ka Ba­ji­noj Ba­šti u Sr­bi­ji. Ne­ki su po­ku­ša­li da se do­mog­nu dru­ge oba­le pre­pli­va­va­njem re­ke. Most na Dri­ni, je­di­ni iz­laz za ci­vil­no sta­nov­ni­štvo, bio je pod stal­nom mi­tra­lje­skom i snaj­per­skom va­trom. Mno­gi ni­su us­pe­li da se do­mog­nu dru­ge oba­le. Naj­vi­še ci­vi­la ubi­je­no je upra­vo na mo­stu, u nje­go­voj ne­po­sred­noj bli­zi­ni, ili ni­ka­da ni­su is­pli­va­li iz hlad­ne Dri­ne.

Li­der SNSD-a Mi­lo­rad Do­dik is­ta­kao je ju­če u Ske­la­ni­ma da je u jed­nom da­nu ubi­je­no 30 od­sto me­šta­na Ske­la­na, is­ta­kav­ši da je sva­ki dan – dan srp­skog stra­da­nja, ne sa­mo u po­sled­njem ne­go i u Dru­gom svet­skom ra­tu. „In­sta­li­ra­li su Sud BiH ko­ji slu­ži da se za­šti­te zlo­čin­ci. Na­ser Orić je bio pro­ce­su­i­ran pred tu­ži­la­štvom u Bi­je­lji­ni, a on­da su na­pra­vi­li svo­ja pra­vi­la i re­kli da ima­ju pra­vo da Sud u Sa­ra­je­vu iz­u­zme sva­ki pred­met ši­rom BiH”, pod­se­tio je Do­dik.

Naj­mla­đa žr­tva po­ko­lja u Ske­la­ni­ma bio je pe­to­go­di­šnji Alek­san­dar Di­mi­tri­je­vić, dok je nje­gov brat Ra­di­slav imao 11 go­di­na. Sa maj­kom Mi­li­com po­ku­ša­li su da se do­mog­nu Ba­ji­ne Ba­šte, ali su kod gra­nič­nog mo­sta po­go­đe­ni ra­fa­li­ma. Na mo­stu je ubi­je­na i Gor­da­na Se­ku­lić. Ta­da ma­lo­let­ni Cvet­ko Ri­stić iz Ku­ši­ća ostao je bez ce­le po­ro­di­ce, ku­će i imo­vi­ne.

Ovom zlo­či­nu pret­ho­dio je niz be­sti­jal­nih po­ko­lja u tom pod­ne­blju. Na­kon uni­šta­va­nja vi­še od sto­ti­nu srp­skih se­la i za­se­o­ka u bra­tu­nač­koj i sre­bre­nič­koj op­šti­ni to­kom 1992. go­di­ne, mu­sli­man­ske sna­ge su na Bo­žić 1993. go­di­ne za­u­ze­le Kra­vi­cu i još ne­ko­li­ko srp­skih se­la u nje­noj oko­li­ni, ka­da je po­či­njen ma­sa­kr nad ci­vil­nim sta­nov­ni­štvom. De­vet da­na ka­sni­je usle­dio je sve­o­bu­hva­tan „za­vr­šni” na­pad na Ske­la­ne i okol­na se­la.

Dva po­ko­lja – na Bo­žić u Kra­vi­ci i po­tom 16. ja­nu­a­ra u Ske­la­ni­ma ni­je pre­ži­ve­lo 118 Sr­ba, od ko­jih vi­še od po­lo­vi­ne ci­vi­la.

Ta­da su opljač­ka­na i spa­lje­na srp­ska se­la i za­se­o­ci Ćo­si­ći, Ko­sto­lom­ci, Kle­ko­vi­ći, Bo­ži­ći, Bla­ži­je­vi­ći, Ko­la­ri, Ze­če­vi­ći, Ku­ši­ći, Staj­ši­ći, Mal­ta­ši, Stu­blo­vi, Ara­po­vi­ći, Bu­ja­ko­vi­ći, Li­je­šće, deo srp­skih Ske­la­na i još ne­ko­li­ko na­se­lja. Do Cr­vi­ce, Pe­tri­ća i nji­ho­vih za­se­o­ka na­pa­da­či ni­su sti­gli i to su je­di­na srp­ska se­la u sre­bre­nič­koj op­šti­ni ko­ja ni­su spa­lje­na to­kom ra­ta. Za broj­ne zlo­či­ne nad srp­skim sta­nov­ni­štvom u Pod­ri­nju, uklju­ču­ju­ći i one u Ske­la­ni­ma, ni po­sle 33 go­di­ne ni­ko ni­je od­go­va­rao. Kao i dru­ga zlo­de­la nad srp­skim na­ro­dom ši­rom ze­mlje, i ova su po­či­nje­na u pr­vim me­se­ci­ma ili pr­voj go­di­ni ra­ta. Ovi zlo­či­ni ni­su bi­li ob­u­hva­će­ni ni op­tu­žni­com pro­tiv Na­se­ra Ori­ća u po­stup­ku ko­ji je pred Su­dom BiH okon­čan nje­go­vim oslo­ba­đa­njem, iz­ve­sti­li su ba­nja­luč­ki me­di­ji.

Di­rek­tor Cen­tra za is­tra­ži­va­nje rat­nih zlo­či­na nad Sr­bi­ma u 20. ve­ku Mi­li­vo­je Iva­ni­še­vić iz­ja­vio je da je na­kon ma­sov­nog po­ko­lja Sr­ba u Ske­la­ni­ma 16. ja­nu­a­ra 1993. je­di­ni­ca ko­jom je ko­man­do­vao Orić oba­ve­sti­la ko­man­du Dru­gog kor­pu­sa ta­ko­zva­ne Ar­mi­je BiH u Tu­zli da je pod­ruč­je Sre­bre­ni­ce 100 od­sto oči­šće­no od Sr­ba, a Bra­tun­ca 60 od­sto.