Svečano uru­če­ne na­gra­de „Dr Pre­drag Si­mić"

Jelena Filipović

20. 01. 2026. 16:30

Сло­бо­дан Г. Мар­ко­вић, Ма­ја Ко­ва­че­вић, Ми­хал Па­вук, Ја­смин­ка Си­мић и Алек­сан­дра Јок­си­мо­вић (Фо­то Ј. Фи­ли­по­вић)

Me­mo­ri­jal­ne na­gra­de u spo­men na pro­fe­so­ra dr Pre­dra­ga Si­mi­ća uru­če­ne su ju­če, de­se­tu go­di­nu za­re­dom, na sve­ča­noj ce­re­mo­ni­ji na Fa­kul­te­tu po­li­tič­kih na­u­ka (FPN) Uni­ver­zi­te­ta u Be­o­gra­du, na ko­jem je Si­mić ra­dio kao pro­fe­sor i u dva na­vra­ta bio šef Ka­te­dre za me­đu­na­rod­ne stu­di­je.

No­vi­nar­ka i ured­ni­ca Ra­dio-te­le­vi­zi­je Sr­bi­je dr Ja­smin­ka Si­mić, su­pru­ga pre­mi­nu­log pro­fe­so­ra, obra­ti­la se u ime po­ro­di­ce. „Na­gra­da je usta­no­vlje­na ka­ko bi is­tra­ži­vač­ki rad i duh pro­fe­so­ra Si­mi­ća i da­lje ži­ve­li, ali i da po­ro­di­ca pre­va­zi­đe pra­zni­nu na­sta­lu nje­go­vim od­la­skom”, is­ta­kla je Si­mi­će­va. Taj cilj je, ka­ko je oce­ni­la, po­stig­nut.

Me­mo­ri­jal­no pre­da­va­nje u čast pro­fe­so­ra Si­mi­ća odr­žao je prof. dr Slo­bo­dan G. Mar­ko­vić, na te­mu „Pro­sve­ti­telj­stvo na Bal­ka­nu kao pre­vred­no­va­nje kul­tur­ne, po­li­tič­ke i spolj­no­po­li­tič­ke ori­jen­ta­ci­je”. Mar­ko­vić je re­kao da je op­šte­po­zna­to da je pro­fe­sor Si­mić bio am­ba­sa­dor, da se ba­vio Ki­nom, ali da ni­je to­li­ko po­zna­to da je bio ute­me­lji­vač bal­kan­skih stu­di­ja na FPN-u. Ka­da su, ka­ko je na­veo, njih dvo­ji­ca raz­go­va­ra­li na te­mu ka­ko uve­sti stu­den­te u bal­kan­ske stu­di­je, za­klju­či­li su da to tre­ba ura­di­ti pre­ko pro­sve­ti­telj­stva.

O ži­vo­tu i ka­ri­jer­nim po­stig­nu­ći­ma pro­fe­so­ra Si­mi­ća na­dah­nu­to je go­vo­ri­la Alek­san­dra Jok­si­mo­vić, pred­sed­ni­ca Cen­tra za spolj­nu po­li­ti­ku iz Be­o­gra­da, ko­ja je ka­za­la da je ži­vot­no de­lo Pre­dra­ga Si­mi­ća ogro­man opus. Pod­vu­kla je da je po­što­vao ko­le­ge, da je bio bla­go­na­klon, čo­vek ve­li­kog zna­nja, pre­ci­zne ana­li­ze s vi­zi­o­nar­skim po­gle­di­ma. Edu­ka­ci­ju i prak­su, is­ta­kla je, spo­jio je na naj­bo­lji na­čin. Jok­si­mo­vi­će­va se pri­se­ti­la da je Si­mić uči­nio ve­li­ki na­por da je usme­ri na ko­ji je na­čin naj­bo­lje pri­ći mla­di­ma. „Go­vo­rio je ka­ko tre­ba uvek ne­ko pre­da­va­nje za­či­ni­ti aneg­do­tom”, re­kla je Jok­si­mo­vi­će­va. Na­ve­la je da je Si­mić na­pi­sao 12 knji­ga, na de­se­ti­ne čla­na­ka, da je pre­vo­dio knji­ge s en­gle­skog i fran­cu­skog. Pod­se­ti­la je da je oba­vljao ve­o­ma od­go­vor­ne funk­ci­je, da je od 2004. do 2009. go­di­ne bio am­ba­sa­dor u Pa­ri­zu, da je bio sa­vet­nik Vu­ka Dra­ško­vi­ća i Vo­ji­sla­va Ko­štu­ni­ce, da je uče­stvo­vao kao eks­pert na pre­go­vo­ri­ma u Ram­bu­jeu. Sna­žno je, ka­ko je re­kla, za­go­va­rao evrop­ske in­te­gra­ci­je.

De­kan FPN-a prof. dr Ma­ja Ko­va­če­vić is­ta­kla je da se s am­ba­sa­dom Slo­vač­ke ostva­ru­je ve­o­ma pro­du­blje­na sa­rad­nja ko­ja obe­ća­va i za bu­duć­nost. „Pre­drag Si­mić bio je ne sa­mo naš dra­gi pro­fe­sor na fa­kul­te­tu… bio je ne sa­mo iz­u­ze­tan na­uč­nik u obla­sti me­đu­na­rod­nih od­no­sa već i is­ku­san čo­vek, ko­ji je po­znao ne sa­mo te­o­ri­ju, ne­go i prak­su. Imao je i još jed­nu va­žnu oso­bi­nu, a to je la­ko­ća ko­mu­ni­ka­ci­je s jav­no­šću, da ta­ko ozbilj­no po­zna­va­nje me­đu­na­rod­nih pri­li­ka ne osta­ne sa­mo na fa­kul­te­tu već da po­mog­ne i gra­đa­ni­ma da sa­gle­da­ju raz­li­či­te aspek­te me­đu­na­rod­nih od­no­sa i ka­ko se Sr­bi­ja u to­me sna­la­zi­la i ka­kve su mo­guć­no­sti bi­le pred njom”, ka­za­la je Ko­va­če­vi­će­va.

Pa­vuk: Slo­vač­ka od po­čet­ka po­dr­ža­va­la pro­je­kat

Am­ba­sa­dor Re­pu­bli­ke Slo­vač­ke u Be­o­gra­du Mi­hal Pa­vuk, če­sti­ta­ju­ći na­gra­đe­nim stu­den­ti­ma, re­kao je da am­ba­sa­da ima du­gu sa­rad­nju s FPN-om i da je od sa­mog po­čet­ka, kad je na­gra­da „Dr Pre­drag Si­mić” usta­no­vlje­na, Slo­vač­ka ve­ro­va­la i po­dr­ža­va­la taj pro­je­kat. Na­gla­sio je da ži­vi­mo u sve­tu tran­zi­ci­je i da ni­ko ne zna šta se iza nje na­la­zi. Po­ru­čio je da „ovo vre­me ni­je da bu­de­mo za­bri­nu­ti, već da bu­de­mo fo­ku­si­ra­ni i da bu­de­mo ozbilj­ni” i pod­vu­kao da kon­flikt mo­že da ubr­za pro­ces, ali da on ni­ka­da ni­je re­še­nje.

Pri­zna­nja Alek­si Ko­va­če­vi­ću, Sa­bi­ni Sa­li i Alek­san­dru Ja­ko­vlje­vi­ću

Pr­va na­gra­da na te­mu „Če­ti­ri stu­ba srp­ske spolj­ne po­li­ti­ke” pri­pa­la je stu­den­tu Alek­si Ko­va­če­vi­ću, dru­ga Sa­bi­ni Sa­li, a tre­ća Alek­san­dru Ja­ko­vlje­vi­ću. Na­gra­da je na­me­nje­na auto­ri­ma naj­bo­ljih stu­dent­skih ra­do­va iz obla­sti spolj­ne po­li­ti­ke Sr­bi­je i bal­kan­skih od­no­sa, na­uč­nih obla­sti za ko­je je pro­fe­sor Si­mić bio is­tak­nu­ti struč­njak, bri­tak ana­li­ti­čar, plo­dan autor i in­spi­ra­ti­van pro­fe­sor. Na­gra­du do­de­lju­ju FPN u Be­o­gra­du, po­ro­di­ca Si­mić i Cen­tar za dru­štve­ni di­ja­log i re­gi­o­nal­ne ini­ci­ja­ti­ve, uz po­dr­šku am­ba­sa­de Slo­vač­ke u Be­o­gra­du.

Pre­drag Si­mić ro­đen je 31. av­gu­sta 1954, a pre­mi­nuo je 19. ja­nu­a­ra 2015. Bio je re­dov­ni pro­fe­sor FPN, di­rek­tor Di­plo­mat­ske aka­de­mi­je u Mi­ni­star­stvu spolj­nih po­slo­va, pred­sed­nik Fo­ru­ma za me­đu­na­rod­ne od­no­se evrop­skog po­kre­ta u Sr­bi­ji, ra­dio je i na In­sti­tu­tu za me­đu­na­rod­nu po­li­ti­ku i pri­vre­du i bio am­ba­sa­dor u Pa­ri­zu.