Pad podrške PES-u jer ekonomske reforme nisu ispunile očekivanja
Европска комесарка Марта Кос и Милојко Спајић на недавној конференцији за новинаре у Бриселу (EPA/OlivierMatthys)
Specijalno za „Politiku”
Budva – Naklonosti birača u Crnoj Gori dominantno su usmerene ka partijama suverenističkog i prosrpskog bloka, dok je podrška Pokretu „Evropa sad” u opadanju, pokazuju rezultati istraživanja agencije „Spektrum analitika”. Najveći broj anketiranih dao bi podršku Demokratskoj partiji socijalista (DPS) – 25,2 odsto, zatim slede koalicija „Za budućnost Crne Gore” sa 20,1 i Pokret „Evropa sad” sa 19,1 odsto. U poređenju sa izborima 2023. godine, DPS i ZBCG beleže blagi rast, dok PES, koji je promovisao svojevrsni centristički „treći put” u politici, beleži pad podrške od gotovo šest i po procenata.
Komentarišući najnovije rezultate, istoričar i građanski aktivista Dževdet Pepić izjavio je za „Politiku” da ne iznenađuje dobar rejting DPS-a. Prema njegovim riječima, stranka koju simbolizuje dugogodišnji predsednik i premijer Milo Đukanović odavno je trebalo da bude deo političke prošlosti, a razlog zašto to nije tako naš sagovornik vidi u sledećem:
„Nakon 30. avgusta 2020. godine značajna injekcija DPS-u bila je manjinska vlada Dritana Abazovića, što je, po mom mišljenju, bilo oživljavanje te partije. Tome je dosta doprinijela i nova garnitura koja svojim neradom, a više i neznanjem, doprinosi da DPS i dalje ima stabilno biračko telo”, istakao je Pepić.
Na minulim izborima kao alternativa nametnuo se PES, koji su osnovali sadašnji premijer i predsednik Crne Gore, Milojko Spajić i Jakov Milatović, nudeći biračima ambiciozan program ekonomskih reformi. Obojica su stupili na najviše državne funkcije nakon izbornih procesa 2023. godine, čime je promenjen ambijent u kojem su glavni akteri bili DPS kao predvodnik vlasti i prosrpske partije kao najveća opozicija režimu.
Ipak, dinamika koju je nametnuo PES čini se neodrživom na duže staze, što potvrđuje i njihov trenutni rejting. Prema rečima politikologa i medijskog poslenika Nikole Vuksanovića, glavne razloge za pad podrške treba tražiti u rezultatima postignutim na lokalnim izborima u više opština koji su bili ispod očekivanja.
„Njihova vlast, i pored toga, u ovom trenutku ostaje stabilna, a u poslednje vrijeme primetna je i bolja saradnja sa Novom srpskom demokratijom (NSD) iz koalicije ZBCG”, kazao je Vuksanović.
Pepić, sa druge strane, smatra da je pad PES-a mnogo veći, jer sprovedene reforme, koje su podrazumijevale i povećanje plata i penzija, nisu proizvele očekivani efekat.
„Oni su došli na vlast sa programom „Evropa sad 1” i najavili ekonomski bum. Veliki broj birača glasao ih je na prošlim izborima i zbog najave drugog dela programa, koji se nije ostvario onako kako se očekivalo. Ali, moramo da shvatimo da PES ima lutajuće birače, dok DPS i ZBCG imaju koliko-toliko čvrstu bazu. To govori da ipak ostaju dominantna ona dva pola, a to su DPS i nekadašnji Demokratski front, odnosno današnja koalicija ZBCG”, rekao je on.
Kako Vuksanović ocenjuje, novu dinamiku na političkoj sceni, kroz adekvatno delovanje i savezništva, mogli bi doneti Pokret „Preokret” (1,4 odsto) i Stranka evropskog progresa (0,6 odsto). Kako smatra, ovi subjekti kroz proaktivnije delovanje mogu da privuku apstinente, ali i birače drugih partija, čime bi osigurali bolju poziciju.
Rejting Demokratske Crne Gore (9,2 odsto), pored nepoverenja u ekonomske reforme, ukazuje i na izraženo nezadovoljstvo učinkom bezbednosnog sektora. Podršku iznad cenzusa, prema istraživanju, imaju i Evropski savez (5,7), Bošnjačka stranka (5,6) i Građanski pokret URA (3,4 odsto). Najzad, rezultati sugerišu da bi, u slučaju preslikavanja na izborni ishod, vlast matematički mogle formirati partije tzv. tridesetoavgustovske većine koje zajedno imaju preko 51 odsto podrške, što potvrđuje postojanost anti-DPS narativa.