Svaka sedma osoba na planeti gojazna

Politika onlajn

30. 01. 2026. 16:30

Фото Фрипик

Ne­do­sta­tak po­dr­ške glav­ni je uzrok od­u­sta­ja­nja od mr­ša­vlje­nja za vi­še od po­lo­vi­ne go­ja­znih oso­ba, njih čak 55 od­sto, dok 43 od­sto Evro­plja­na ne zna da Svet­ska zdrav­stve­na or­ga­ni­za­ci­ja go­ja­znost kla­si­fi­ku­je kao hro­nič­nu bo­lest. Ovo su po­da­ci no­vog evrop­skog is­tra­ži­va­nja kom­pa­ni­je „No­vo Nor­disk”, ob­ja­vlje­nog uoči ta­ko­zva­nog da­na od­u­sta­ja­nja, da­na ka­da mi­li­o­ni lju­di po­su­sta­nu u pri­dr­ža­va­nju no­vo­go­di­šnjih od­lu­ka. Is­tra­ži­va­nje, spro­ve­de­no u pet evrop­skih ze­ma­lja, po­ka­zu­je da du­bo­ko uko­re­nje­no ne­ra­zu­me­va­nje go­ja­zno­sti, za­jed­no sa stig­ma­ti­za­ci­jom i fo­ku­som na „sna­gu vo­lje”, stva­ra ose­ćaj usa­mlje­no­sti i obes­hra­bre­nja kod oso­ba ko­je ži­ve sa ovim sta­njem i di­rekt­no uti­če na to da lju­di od­u­sta­ju od du­go­roč­nih pro­me­na.

Či­nje­ni­ca da go­to­vo po­lo­vi­na is­pi­ta­ni­ka ne pre­po­zna­je go­ja­znost kao hro­nič­nu bo­lest odr­ža­va šte­tan na­ra­tiv pre­ma ko­jem se upra­vlja­nje go­ja­zno­šću či­ni jed­no­stav­no kao pi­ta­nje „ma­njeg uno­sa hra­ne i vi­še kre­ta­nja”. Isti­na je pot­pu­no dru­ga­či­ja – reč je o slo­že­nom zdrav­stve­nom iza­zo­vu ko­ji zah­te­va kon­ti­nu­i­ra­nu me­di­cin­sku i dru­štve­nu po­dr­šku.

Ma­nje od po­lo­vi­ne oso­ba ko­je ži­ve sa go­ja­zno­šću (48 od­sto) sma­tra da dru­štvo raz­u­me nji­ho­vo sta­nje kao hro­nič­nu bo­lest, dok ve­ći­na ima uti­sak da se go­ja­znost i da­lje po­sma­tra is­klju­či­vo kao pi­ta­nje ži­vot­nog sti­la.

Ja­nu­ar, me­sec no­vih po­če­ta­ka, za mno­ge po­sta­je i me­sec naj­ve­ćeg pri­ti­ska. Pre­ma is­tra­ži­va­nju, 55 od­sto oso­ba sa go­ja­zno­šću ko­je po­ku­ša­va­ju da re­du­ku­ju te­le­snu te­ži­nu u ja­nu­a­ru na­vo­di ne­do­sta­tak po­dr­ške kao ključ­nu pre­pre­ku u to­me da is­tra­ju. To po­ka­zu­je da pro­blem ni­je u mo­ti­va­ci­ji po­je­din­ca, ne­go u iz­o­stan­ku si­ste­ma po­dr­ške ko­ji bi omo­gu­ćio odr­ži­ve pro­me­ne.

Po­da­ci ja­sno po­ka­zu­ju ko­li­ko je stig­ma du­bo­ko uko­re­nje­na: 85 od­sto is­pi­ta­ni­ka ve­ru­je da oso­be sa go­ja­zno­šću do­ži­vlja­va­ju ume­re­nu do ve­o­ma iz­ra­že­nu stig­ma­ti­za­ci­ju zbog te­le­sne te­ži­ne, a 81 od­sto sma­tra da ne­ga­tiv­na kul­tur­na oče­ki­va­nja u ve­zi sa iz­gle­dom ima­ju ume­ren do iz­ra­zi­to ne­ga­ti­van uti­caj na po­je­din­ce u dru­štvu.

Ova­kvo okru­že­nje osta­vlja ozbilj­ne po­sle­di­ce – ne sa­mo po fi­zič­ko ne­go i po men­tal­no i so­ci­jal­no zdra­vlje. Go­to­vo de­vet od 10 oso­ba sa go­ja­zno­šću (89 od­sto) na­vo­di da ovo sta­nje ne­ga­tiv­no uti­če na nji­ho­vo men­tal­no zdra­vlje, dok 86 od­sto ka­že da uti­če na nji­ho­ve dru­štve­ne in­ter­ak­ci­je. Za ve­ći­nu is­pi­ta­ni­ka, ovaj uti­caj ni­je blag – već ume­ren do sna­žan.

An­ke­ta je po­ka­za­la da sa­mo 18 od­sto oso­ba sa go­ja­zno­šću sma­tra da zdrav­stve­ni rad­ni­ci u pot­pu­no­sti raz­u­me­ju nji­ho­ve bri­ge i pro­ble­me, što do­dat­no pro­du­blju­je ose­ćaj ne­ra­zu­me­va­nja i izo­la­ci­je.

Za­ni­mlji­vo je da sa­mi is­pi­ta­ni­ci ja­sno po­ru­ču­ju šta im je po­treb­no: 73 od­sto oso­ba sa go­ja­zno­šću sma­tra da bi raz­go­vo­ri tre­ba­lo da se fo­ku­si­ra­ju na op­šte zdra­vlje i bla­go­sta­nje, a ne is­klju­či­vo na ki­lo­gra­me i broj­ke na va­gi. To je i ključ­na po­ru­ka is­tra­ži­va­nja – po­me­ra­nje fo­ku­sa sa krat­ko­roč­nih od­lu­ka i in­di­vi­du­al­ne od­go­vor­no­sti ka du­go­roč­nom, ho­li­stič­kom pri­stu­pu.

Go­ja­znost je je­dan od naj­ve­ćih zdrav­stve­nih iza­zo­va da­na­šnji­ce: glo­bal­no po­ga­đa sva­ku sed­mu oso­bu, a oče­ku­je se da će u na­red­noj de­ce­ni­ji za­hva­ti­ti čak dve mi­li­jar­de lju­di. Za mno­ge to zna­či ži­vot sa na­ru­še­nim zdra­vljem i sma­nje­nim kva­li­te­tom ži­vo­ta, uz zna­ča­jan eko­nom­ski te­ret za dru­štvo.